Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju virusa Kovid-19 pandemijom, čime se dodatno daje na ozbiljnosti zaraze novim koronavirusom.

Dok je epidemija izraz koji označava brzo širenje infektivne bolesti na veliki broj ljudi u malom vremenskom periodu, pandemija je više geografska odrednica, koja treba da ukaže da se bolest proširila na velikom prostoru.

Sama riječ „pandemija“ nastala je od grčkih riječi „pan“ (sve) i „demos“ (narod), čime se daje i lingvistička težina izrazu.

Široko rasprostranjena bolest kod koje je broj inficiranih stabilan i ne povećava se, ne podvodi se pod pandemiju. Zbog toga, epidemije sezonskog gripa, iako zahvataju veliki broj ljudi širom svijeta, ne smatraju se pandemijama.

Takođe, bolest mora da bude i zarazna da bi bila proglašena pandemijom. Znači, to što je široko rasprostranjena i što odnosi mnogo života nisu jedini kriterijumi.

Da bi se iz epidemije prešlo u pandemiju, mora doći do drugog talasa zaraze. Na primjer, turista koji se zarazio u Kini, a simptome dobio u drugoj zemlji ne spada pod kategoriju moguće pandemije. No, ako se virus počinje širiti u nekoj zemlji između osoba koje nisu bile u Kini ili u dodiru s nekim ko je putovao u tu zemlju, radi se o matičnom širenju koje se može proglasiti pandemijom.

Kada se proglasi pandemija, to znači da će vrlo vjerovatno doći do širenja zaraze u drugim zajednicama te vlade i zdravstveni sistemi moraju biti pripremni na takvo vanredno stanje.

Kada se proglašava pandemija?

Epidemiološkinja Meri Luis Meklovs, koja je neko vrijeme radila kao savjetnica za SZO, rekla je da su smjernice za proglašavanje pandemije pomalo nejasne jer zavise od modela koji se mogu razlikovati između SZO-a i drugih zdravstvenih organizacija.

“No postoji prag koji se ne smije prijeći i u tom slučaju SZO ipak ima posljednju riječ. Primjera radi, SARS se pojavio 2003. godine. Mada je pogodio 26 zemalja, njegovo širenje se vrlo brzo obuzdalo te SZO nije proglasio pandemiju“, kazala je Meklovs.

“SZO proglašava pandemiju kako bi se simptomi zaraze shvatili ozbiljno i kako bi se mogle osigurati finansije za obuzdavanje širenja zaraze. Međutim, ponekad takva odluka može izazvati nepotrebnu paniku. Puno se pisalo o tome je li bilo potrebno H1N1, odnosno svinjsku gripu, proglasiti pandemijom jer je tada došlo do nepotrebne panike, vlade su prekomjerno trošile na antivirusne lijekove, a hitne službe su bile neopravdano preplavljene“, objasnila je.

Dosadašnje pandemije

Proglašavanje pandemije ukazuje na to da se virus više ne nalazi samo u određenim regijama ili zemljama i da bi bilo dobro da zemlje preusmjere fokus s mjera osiguranja, poput pretjerano restriktivnih karantena, na liječenje pacijenata s koronavirusom, piše Index.hr.

Dosadašnje pandemije: H1N1 (2009.), HIV (1981.), španjolska gripa (1918.), boginje (1870.) i kuga (1347.)