Foto:news.harvard.edu


1. Doručak svakog jutra

Ljudi koji redovno doručkuju su prvaci dobrog zdravlja. Istraživanja pokazuju da ljudi koji doručkuju u svoj organizam unose više vitamina i minerala, a manje masti i kolesterola. Rezultat je vitkije tijelo, niži holesterol, a manje su i šanse za prejedanjem tokom dana.

I ne samo to, naučnici su 2003. na konvenciji American Heart Association izjavili da ljudi koji doručkuju imaju znatno manje šanse da će biti gojazni i dobiti dijabetes, u poređenju s onima koji ne doručkuju.

Još jedna studija u International Journal of Food Science i Nutrition pokazuje da se ljudi koji svako jutro jedu osjećaju bolje i fizički i psihički od onih koji rijetko jedu ujutro.

U djece, doručak poboljšava koncentraciju, pažnju i rezultate na standardizovanim testovima.

Da biste dobili punu korist od doručka, Mayo Clinic preporučuje obrok koji sadrži ugljenehidrate, bjelančevine, te male količine masti. Jedući razne namirnice činite dobro za svoje zdravlje jer nijedna vrsta hrane ne daje sve hranjive stvari koje su potrebne.

Ipak, čak i sa toliko naučnih dokaza o koristima doručka, mnogi ljudi i dalje traže izgovore da ne jedu u jutro. Tvrde da nemaju dovoljno vremena, a ne osjećaju glad. Za ove ljude, sugeriše se da ponesu doručak sa sobom.

2. Dodajte ribu i omega-3 masne kiseline u prehranu

Preporučena konzumacija je dva puta nedeljno.

Osim je što dobar izvor proteina, riba je bogata omega-3 masnim kisjelinama koje smanjuju rizik od bolesti srca.

Masna riba kao što je skuša, haringa, srdele, tuna i losos, bogata je omega-3 masnim kiselinama.

Osim njihove koristi za zdravlje srca, ima nekih dokaza da omega-3 masne kiseline takođe smiruju preaktivan imunološki sistem.
Postoji veza između uzimanja više omega-3 i smanjenja alergije, astme, ekcema i autoimunih poremećaja.

3. Naspavajte se

Vaše tijelo mora imati dovoljno vremena za odmor inače ćete se osjećati malaksalo i umorno.

Više od dvije trećine odraslih pati od problema sa spavanjem i mnogi ne dobiju tu minimalnu količinu sna koja im je potrebna.

Spavanje je od velikog značaja za dobro zdravlje, mentalnu i emocionalnu dobrobit. Ljudi koji ne spavaju dovoljno imaju veću vjerojatnost od drugih da razviju psihijatrijske probleme. Osim toga, manjak sna može negativno utjecati na memoriju, učenje, i logično rasuđivanje.

Da bi izbjegli zamke nedovoljnog spavanja, pobrinite se da svaku noć spavate sedam do deset sati. Djeca trebaju više spavanja, u zavisnosti od godina.

4. Družite se

Volontirajte. Učlanite se u klub. Što god radite, radite s ljudima. Socijalne aktivnosti su dobre za vaše fizičko i mentalno zdravlje.

Socijalne veze imaju mnoge prednosti, uključujući:

Pružanje informacija - Možda mislite da su krvarenje iz nosa, kašalj ili kijanje trivijalni, ali kada vas blizak prijatelj ili rođak upozori na to, on vas podstiiče da posjetite ljekara. Ako se pokaže da su simptomi ozbiljni, društveno povezivanje moglo bi vam spasiti život.

Pomoć prijatelja i porodice mogu osigurati podršku u vrijeme bolesti. Mogu pomoći pri kuvanju, čišćenju, kupovini ili vas voziti ljekaru.

Emocionalna podrška- Dijeljenje problema s povjerljivom osobom može ublažiti teret.

Osjećaj pripadnosti- Taj osjećaj ne samo da pomaže ojačati identitet neke osobe, isto tako pomaže u sprječavanju i prevladavanju depresije i anksioznosti.

Grupne daktivnosti mogu pomoći održati mozak aktivnim i održavati poželjnu razinu serotonina u mozgu. Nedostatak socijalne interakcije smanjuje razine serotonina.

5. Vježbom do boljeg zdravlja

U slučaju da vam je potreban podsticaj, ovdje je pregled prednosti vježbanja:

Pomaže u kontroli težine; održava zdrave kosti, mišiće i zglobove; smanjuje rizik od razvijanja visokog krvnog pritiska i dijabetesa; promiče psihološke dobrobiti; smanjuje rizik od srčanih bolesti; smanjuje rizik od prerane smrti; studije su takođe dokazale vezu između vježbanja i smanjenog rizika od određenih karcinoma.

Osim dugoročnih efekata, kratkoročni rezultati vježbanja uključuju bolju pokretljivost, upravljanje stresom, poboljšanje raspoloženja i povećanje energije.

Ljudi koji kažu da su previše umorni ili nemaju vremena za vježbanje ne shvataju da vježbanje daje više energije i omogućuje im da produktivnije iskoriste ostatak slobodnog vremena.

6. Redovno održavajte higijenu usne duplje

Čišćenje zuba svaki dan sa zubnim koncem moglo bi vam dodati šest i po godina život, tvrdi liječnik Michael Roizen. U svojoj knjizi navodi upotrebu zubnog konca kao jedan od najvažnijih dnevnih aktivnosti - uz vježbanje i odvikavanje od pušenja - koje bi vam mogle produžiti život.

Naučnici misle da bakterije koje proizvodi zubni plak mogu ući u krvotok. Ove bakterije su na neki način povezane s upalom koja blokira krvne žile i uzrokuje bolest srca.

Ostali istraživači su otkrili povezanost između oralnih bakterija i moždanog udara, dijabetesa i prijevremenog porođaja.

Osim sprečavanja bolesti, četkanje i čišćenje zuba koncem može pomoći zadržati biserno bijele zube. Zubi vam takođe pomažu pri žvakanju hrane, pravilnog govora i osmijeha.

7. Nađite hobi

Budući da su opuštajuće aktivnosti, hobiji su obično ugodni. Mogu pomoći ljudima da žive zdravije i bolje jer mogu sagorjeti više kalorija nego sjedenje pred TV-om.

U jednom istraživanju utvrđeno je da su se ljudi koji su imali hobi prije odlaska na operaciju brže oporavili, u poređenju sa ljudima koji nisu imali hobije.

Ljudi s hobijima skloni su imati više energije i interesa za stvari i druge ljude.

8. Zaštitite kožu

Naša koža počinje stariti čim smo rođeni i najbolji način da je zaštitimo i izgledamo mlađe je izbjegavanje sunca.

Sunce ima štetne ultraljubičaste (UV) zrake koje mogu izazvati bore, suhoću i pjege. Prevelika izloženost može uzrokovati opekline, promjene teksture kože, te karcinom kože.

Izbjegavanje sunca, međutim, nije uvijek idealno ili praktično. Da biste smanjili rizik od oštećenja kože, slijedite ove savjete:

Uvijek nanosite zaštitnu kremu s faktorom 15 ili većim, zaštitite se odjećom, nemojte se pretjerano sunčati, pokušajte izbjeći izloženost suncu od 10h do 15h.

9. Međuobrok za zdraviji život

Preporučuje se pet ili više obroka voća i povrća dnevno kao dio zdrave prehrane. Ovaj način prehrane može učiniti mnogo za poboljšanje zdravlja, uključujući:

Smanjenje rizika od nekih karcinoma, umanjenje znakove starenja, poboljšavanje memorije, poboljšavanje zdravlje srca, jačanje imunološkog sistema. Jedan od načina da uvrstite voće i povrće u prehranu je konzumirati ih kao međuobroke.

10. Pijte vodu i jedite mliječne proizvode

Voda i mlijeko su neophodne tećnosti za dobro zdravlje.

Tijelo treba vodu da bi bilo hidrirano i da bi vitalni organi poput srca, mozga, bubrega i jetre pravilno funkcionisali.

Ako organizam ne dobije dovoljno vode, tijelo traži svaki molekul vode koji može naći.

Kalcijum u mliječnim namirnicama važan je za jake kosti i zube. Istraživanja su takođe pokazala da može spriječiti visoki krvni pritisak, kamen u bubregu, bolesti srca i rak debelog crijeva.

Kod mršavljenja, čaša nemasnog mlijeka može potaknuti tijelo da gubi mast, a da pritom zadrži mišićnu masu. Mliječni proizvodi moraju biti dio uravnoteženog obroka.

11. Pijte čaj

Postoje neki dokazi da čaj može pomoći u poboljšanju memorije te sprječavanju raka i bolesti srca, ali istraživanja to još nisu u potpunosti potvrdila.

Postoje neke pretpostavke o korisnim učincima čaja, a posebno se ističe potencijalni antioksidativni učinak, ali još uvijek nema konkretnih naučnih dokaza.

Uvijek možete začiniti čaj s sa štapićima cimeta ili đumbira.

12. Šetajte svakog dana

Krećite se tokom telefonskog razgovora, dok perete zube. Svaki 20 korak sagorijeva 1 kaloriju.

Osmogodišnje istraživanje sprovedeno na 13.000 ljudi pokazalo je da ljudi koji svakodnevno šetaju 30 minuta imaju znatno manju vjerovatnost od prerane smrti u poređenju s onima koji rijetko šetaju.

Postoji pregršt mogućnosti:

Idite stepenicama umjesto liftom, hodajte do trgovine, prošetajte do saradnika umjesto da mu šaljete e-mail, prošetajte sa prijateljima umjesto što sjedite u kafićima.


13. Planirajte

To je najbolji način kako uklopiti zdrave navike u svoj svakodnevni život.

Hobiji, vježbanje, šetanje, prehrana, sve je to potrebno uklopiti u svakodnevicu, a to je najlakše ako ih planirate.