Foto: Pexels

Čovjek iz Istočnog Sarajeva pucao u psa, potom ga ranjenog vukao traktorom po ulici, penzioner iz sela Stajkovce, na jugu Srbije, čekićem i motkom tukao kobilu, šestogodišnjak iz Niša bacio mače i pregazio ga trotinetom, Leskovčanin mučio zmiju otrovnicu - samo su neki od jezivih naslova u posljednje vrijeme koji uznemiruju ljude na Balkanu.

Dio odraslih počinilaca je procesuiran ili osuđen, ali su kazne po pravilu blage ili nikakve i zato je sve više ovakvih slučajeva, kaže Milica Ranković iz Udruženja za zaštitu životinja Feniks.

„Ljudi koji imaju tu vrstu psihičkih problema su sve opušteniji, jer vide da nema adekvatnog kažnjavanja.

„Nasilnici ne trpe nikakve sankcije, čak i kada se prijava podnese, nema reakcije nadležnih i tu je problem", kaže Ranković za BBC.

I kad dođe do reakcije, ona je spora, a kazne su često uslovne ili samo opomena, dodaje.

Situacija je slična i u Bosni i Hercegovini, gdje su zbog slučaja iz Istočnog Sarajeva, iako je određen pritvor osumnjičenom, organizovani protesti u Sarajevu i Banjaluci, kojima se traži pooštravanje kazni.

„Dosta je nasilja nad slabijima, nad ženama, djecom, životinjama… Dosta!

„Monstrumi se slobodno kreću među nama, danas je to bio pas, a sjutra će biti nečije dijete", rekla je Mila Šarić, zaposlena u Veterinarskom institutu Republike Srpske, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine, prenosi N1.

Šta ljude podstiče da budu nasilni prema životinjama?

-Analiza Marije Branković, profesorke Fakulteta za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum

Životinje nauka danas razumije kao osjećajna bića, koja apsolutno imaju kapacitet da doživljavaju bol, strah i mnoge druge emocije.

Zbog svega toga, nasilje prema životinjama treba da nas alarmira jednako kao nasilje prema ljudima.

Na osnovu psiholoških istraživanja, znamo da postoje složena objašnjenja nasilnog ponašanja, nemoguće ga je pripisati samo jednom uzroku.

Na bazičnom nivou, postoje razlike u kapacitetima za empatiju kod ljudi, pa govorimo o izraženosti određenih crta ličnosti, koje nazivamo „mračnim crtama" - psihopatija, narcizam, makijavelizam i sadizam - koje su povezane sa sklonošću agresivnim i antisocijalnim oblicima ponašanja.

Istraživanje sprovedeno u Srbiji pokazuje da su ove četiri crte ličnosti u jasnoj vezi sa negativnim odnosom prema životinjama.

Međutim, ovo ne treba razumjeti kao nešto što će se nužno ispoljiti, jer to uvijek zavisi od toga da li se u sredini podstiče ili kažnjava ovakvo ponašanje.

Dalje, pouzdano znamo da se agresivno i nasilno ponašanje uči po modelu i to ne samo u porodici, već su jako značajna i društvena uvjerenja i norme, dakle, opšta klima u društvu.

A mi živimo u takozvanom post-konfliktnom društvu.

To su društva straha, u kojima se živi sa osjećajem prijetnje, nesigurnosti, nepovjerenja, što sve čini plodno tlo za nasilje.

Štaviše, nasilje se opravdava i primjenjuje u javnoj i političkoj sferi, naročito prema neistomišljenicima, što znači da na najvišem i najvidljivijem nivou društva imate jasne modele nasilnog ponašanja.

Nije pretjerano reći da se nasilje promoviše i čak nagrađuje, a svakako se nedovoljno i nesistematično kažnjava.

Marija Branković je psihološkinja i naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju i autorka knjigePsihologija ljudi i (ostalih) životinja

Kakve su kazne zaprećene?

Bosna i Hercegovina: Razlikuju se zakoni u dva entiteta - Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH. Ko životinju teško zlostavlja ili razara životinjska staništa na širem prostoru, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci u Federaciji BiH, a do dvije godine u RS. Za teže oblike, kada je pribavljena materijalna korist ili je stradala zaštićena vrsta kazna zatvora može biti do jedne godine u Federaciji, a do pet godina u RS.

Crna Gora: Ko kršeći propise ubije, povrijedi ili muči životinju, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a ako su u pitanju zaštićene vrste zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Hrvatska: Ko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teže zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine ili u težim slučajevima do tri godine. U Hrvatskoj je nedavno uvedeno i krivično djelo napuštanja životinja za koje je zaprijećena kazna do godinu dana.

Sjeverna Makedonija: Za mučenje i ubijanje životinja zaprijećena je novčana i kazna do šest mjeseci zatvora, a kažnjava se i nebriga - ako se životinja ostavlja bez hrane i vode, može se dobiti tri mjeseca zatvora.

Srbija: Za zlostavljanje i mučenje i životinja zaprijećena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine, piše u Krivičnom zakonu, a za teže oblike do tri godine i veća novčana kazna. Krivično djelo je i iz koristoljublja organizovati borbe životinja i klađenje na njih, za šta je kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine.

Za napuštanje životinja u Hrvatskoj prijeti godinu dana zatvora

Zakonska regulativa je potpuno u redu u Srbiji, ali je problem što se ona ne sprovodi, ističe Milica Ranković.

„Isti je problem na cijelom Balkanu", dodaje ona.

Početkom septembra, Udruženje Feniks je drugi put, zajedno sa još desetak organizacija za zaštitu životinja iz čitave Srbije, uputilo zvaničan dopis nadležnim ministarstvima sa predlogom da se napravi baza podataka o zlostavljačima i ubicama životinja.

Traže i da se se sistemski radi na edukaciji i prevenciji ovakvih slučajeva od najranijeg uzrasta - kroz stvaranje empatije, ali i da se podstiče prijavljivanje.

Prvi put su se predstavnicima države obratili prošle godine posle majskih tragedija, kada su komšije za Uroša Blažića, optuženog za masovno ubistvo u selima Dubona i Malo Orašje, tvrdile da je prethodno navodno maltretirao životinje.

Međutim, nadležni nisu nijednom odgovorili.

„To je poražavajuće za naše društvo, jer pokazuje da nije zainteresovano da se bavi nasiljem.

„Sva udruženja iz cijele Srbije imamo ista iskustva, svi smo svjesni da je takva baza podataka neophodna, problemi su isti i ništa se nije promijenilo", kaže Ranković.

Da li se uopšte razmatra uvođenje takvog registra i kako bi on izgledao, BBC nije dobio odgovor ni od Ministarstva pravde, ni Ministarstva unutrašnjih poslova.

Čak 71 odsto žrtava nasilja u porodici je izjavilo da je nasilnik bio okrutan i prema kućnim ljubimcima, pokazalo je istraživanje

Problem širom svijeta

Proteklih decenija bilo je mnogo monstruoznih slučajeva koji su punili stupce domaće crne hronike.

Od keruše Mile kojoj su bile isječene šape, preko videa na kome mačku polivaju benzinom i živu spaljuju, do pojedinaca koji nožem ubijaju pse, nekad i prethodno ih pomazivši, a tako je i u svijetu.

Šokantan broj okrutnosti prema životinjama, koje se svakodnevno nađu u medijima ili na društvenim mrežama, samo su vrh ledenog brijega, jer većina nikad ne bude prijavljena, navodi se na sajtu američkog udruženja Humano društvo.

Na meti su najčešće kučići, mačke, konji i domaće životinje.

Prema njihovim podacima, nasilnici prema životinjama su češće muškarci mlađi od 30 godina, a zlostavljanjem se smatra i bolesno sakupljanje životinja što češće rade žene starije od 60.

Okrutnost prema životinjama u snažnoj je vezi sa ostalim zločinima.

Ljudi koji maltretiraju životinje imaju pet puta više šansi da budu nasilni prema ljudima, pokazala je američka studija Nortistern Univerziteta u Masačusetsu.

Bihejvioralni profili kriminalaca američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) redovno pokazuju da su mnoge serijske ubice i silovatelji mučili životinje u detinjstvu, piše britansko udruženje Peta.

(BBC)