Foto: Banka hrane

Kako ističu, najnoviji podaci Monstata o siromaštvu nastali putem upitnika, ne na terenu (popis je bio prilika za prikaz stvarnog stanja), pokazuju da, uprkos marketinškim aktivnostima partija da ubijede građane, odnosno birače da žive bolje, govore da je stanje slično ranijim godinama. Crna Gora je imala značajniji rast u cijenama nego u standardu građana, te umjesto 20.3 prošle, imamo 20.1 odsto siromašnih ove godine.

Pored toga, oni dodaju da linija siromaštva za jednu osobu, po najnovijem istraživanju Monstata, iznosi 280 eura mjesečno, odnosno 589 eura za četvoročlanu porodicu, te da bi ovi iznosi trebali biti crvena linija ispod koje ne bi smio da živi ni jedan stanovnik naše države.

"Svi koji žive ispod granice siromaštva morali bi od države biti pomognuti kako bi imali dostojastven život. Odgovorne države se trude da svoje stanovništvo drže iznad linije siromaštva kako bi ublažili marginalizaciju i izopštenost iz društva svojih građana. Naša država će izdvojiti svega 89 eura za pojedinca (korisnika socijalne pomoći koji živi u nemaštini) i time ga zakinuti za 190 eura, koliko mu nedostaje, da bi imao mjesečno primanje u granici siromaštva. Četvoročlana porodica će, ako zadovolji stroge i nefleksibilne kriterijume za dobijanje socijalne pomoći namijenjene siromašnima - MOP, dobiti svega 165 eura. Da li se od tog novca mogu prehraniti ne zanima kreatore javnih politika", navodi se u saopštenju.

Oni dodaju da su među ugroženijima i dalje jednoroditeljske porodice, čak 44,7 odsto živi u nemaštini, a naša država ne pokazuje interesovanje da im pomogne. Jedan od najvećih problema ovih i ne samo ovih porodica je gdje ostaviti djecu na sigurno, da bi roditelji radili. Vrtići rade samo jednu smjenu što nije slučaj sa najvećim brojem radnih mjesta. Produženog boravka u školama nema ili je neadekvatan broju radnih sati.

Zatim, porodice sa troje i više djece su među ugroženijima, čitavih 36.5 odsto živi u zoni siromaštva. Iako je natalitet u padu, država porodicama sa više djece ograničava čak i broj dječijih dodataka, a roditeljski mjesečni dodatak ne postoji kako bi pomogli porodicama da odgajaju svoju djecu.

"Broj djece koja žive u nemaštini je i dalje neprihvatljivo veliki i iznosi 27.3 odsto. Dječiji dodatak i dalje ne zavisi od imovinskog i dohodovnog stanja porodice, što ukazuje da sistem ne brine za porodicu kao osnovnu ćeliju društva. Djeca još uvijek nemaju užinu u školi, elektronska pomagala, školski probor i udžbenike do okončanja školovanja", ističu iz Banke hrane.

Oni navode i da socijalna penzija nije ni u razmatranju kao mjera zaštite starih koji žive bez primanja i imovine.

"49,3 odsto građana Crne Gore ne može priuštiti neočekivani finansijski trošak što je pokazatelj lošeg standarda, odnosno potrošnje koja je uglavnom namijenjena zadovoljenju osnovnih životnih potreba. Sa manje i više teškoća kraj sa krajem spaja 78.7 odsto građana Crne Gore. Ovi podaci bi donosiocima odluka morali biti alarm za hitno djelovanje. Iako se želimo pokazati kao turistička destinacija, 58.2 odsto naših građana ne mogu priuštiti nedjelju dana boravka van svog mjesta boravka. Najviše od svojih primanja građani troše na hranu, što je pokazatelj lošeg standarda i zanemarivanje kvaliteta života", zaključuje se u saopštenju.