Mještani i građani okupljeni oko Inicijative za vraćanje grada Sveti Stefan u potpuno vlasništvo države tražilo je krajem avgusta od resora kojim još upravlja Aleksandar Bogdanović da se odredi da li prodaja akcija koje su u državnom vlasništvu predstavljaju kršenje člana 42 Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji glasi “nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može se otuđiti”.

Iz Ministarstva kulture su uputili na Ministarstvo finansija, kao adresu kojoj treba da se obrate.

“Zakonom o zaštiti kulturnih dobara propisano je u članu 42 stav 1 da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti. Međutim, kako se radi o privrednom društvu, odnosno pravnom licu čiji je status prava i obaveze su regulisani Zakonom o privrednim društvima, smatramo da primarno kroz navedeni propis treba sagledati predmetnu stvar i tražiti mišljenje od za to nadležnog organa. Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave je određeno da pripremanje i sprovođenje propisa iz oblasti državne imovine, davanje predloga u vezi sa upravljanjem i raspolaganjem državnom imovinom i druge poslove koji se odnose na državnu imovinu, te primjenu zakona privrednim društvima je nadležno Ministarstvo finansija“, navodi se u odgovoru Ministarstva kulture u koje su “Vijesti“ imale uvid.

Više stotina građana podržalo je incijativu da se grad hotel “Sveti Stefan“ vrati u državno vlasništvo, koju je pokrenuo mještanin Pržna Blažo Kažanegra.

Informacija da se već počelo trgovati akcijam preduzeća “Sveti Stefan hoteli“, koje je prošle godine nastalo izdvajanjem iz Hotelske grupe “Budvanska rivijera“ a na koje su uknjiženi popularni “Svetac” i Vila “Miločer”, samo je navela mještane da se organizuju i pokrenu akciju da se nekada zaštitni znak crnogorskog turizma vrati državi.

Kažanegra je naveo da su od Ministarstva kulture tražili i da se izjasni da li je prodaja akcija u vlasništvu privatnih lica i kompanija drugim privatnim licima ili kompanijama predstavlja kršenje člana 45 Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji kaže da “država ima pravo preče kupovine kulturnog dobra u privatnoj svojini”.

“Kao i da se izjasne da li je privatizacija Svetog Stefana izvršena devedesetih godina prošlog vijeka predstavljala kršenje tadašnjeg Zakona o zaštiti spomenika kulture i člana 76 koji je glasio: “Spomenik kulture ne može se prodavati”. Zanimljivo je i da u sadašnjem zakonu o zaštiti kulturnih dobara piše, u okviru člana 42, stav 2, da se i pokretno kulturno dobro ne može otuđiti osim u izuzetnim slučajevima: “Pokretno kulturno dobro u državnoj svojini može se otuđiti samo putem razmjene kada je to neophodno za popunu javne zbirke i ako: 1) nije kulturno dobro od nacionalnog značaja ili njegov dio;.... Ono što je neobično je to da je Sveti Stefan zvanično proglašen za “nepokretno kulturno dobro o nacionalnog značaja” (Rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara br. UP/I 05-162/2017 od 28. septembra 2017. godine, objavljeno u Službenom listu br. 067/17 od 19. oktobra 2017 godine, ali je taj status imao i ranije, izgleda i za vrijeme Jugoslavije) pa se postavlja pitanje kako je Sveti Stefan, kao “nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja” mogao biti otuđen u značajnom dijelu - kroz otuđenje 42 odsto akcija kompanije koja je vlasnik Svetog Stefana u obimu prava 1/1 - kada čak ni pokretna kulturna dobra sa tim statusom ne mogu biti otuđena ni u kakvom slučaju“, naveo je Kažanegra.

On je istakao da su dobili odgovor Ministarstva kulture u kome navode da u ovom slučaju Zakon o zaštiti kulturnih dobara nije relevantan, već Zakon o privrednim društvima, pa treba da se obrate Ministarstvu finansija.

“Drugim riječima, oni nisu nadležni da brinu o kulturnoj baštini Crne Gore“, zaključio je Kažanegra.

Većinu kirije dali na astronomske plate

Državna kompanija “Sveti Stefan hoteli“ iz Budve, čiji je posao da svaka tri mjeseca naplaćuje zakupninu za izdavanje Svetog Stefana i Miločera od kompanije “Adriatic properties”, prihodovala je za prvi kvartal ove godine (januar, februar i mart) 244 hiljade eura, od čega je potrošila 137 hiljada eura.

Kako su “Vijesti“ ranije objavile poslovni rashodi pod stavkom “troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi“ iznosili su 130.514 eura, iako ova kompanija zvanično ima samo troje zaposlenih.

U kompaniji radi troje zaposlenih, od čega, kako su naveli, predsjednik Odbora direktora Milan Vučinić ima neto zaradu od 2.100 eura, izvršni direktor Miško Rađenović ima 1.800, a sekretar društva Saša Samardžić 1.200 eura.


Izvor: Vijesti