Foto: arhiva

Ona je, na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji koju je organizovao MANS, kazala da Crna Gora i ove godine bez previše razloga za optimizam dočekuje 9. decembar, Međunarodni dan borbe protiv korupcije.

“Osim nekoliko hapšenja visokih funkcionera, borba protiv korupcije se svodi na prazna obećanja i politički marketing, a ključne reforme i dalje izostaju”, kazala je Ćalović Marković.

Ona je istakla da je politička korupcija izvor svakog drugog vida kroupcije, dodajući da se u Crnoj Gori godinama govori o zloupotrebama u političkim kampanjama.

“Do sada je krivac bio prethodni režim za koji su se vezivale razne afere. Očekivali smo da će nova vlast da se bavi otkrivanjem takvih praksi i njihovim sankcionisanjem. Međutim, oni su mnoge od tih praksi samo preuzeli”, rekla je Ćalović Marković.

Kako je kazala, iz tog razloga nije popravljan Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji je, prema njenim riječima, omogućio bivšem režimu da korumpira birače.

“Sada, kada oni kontrolišu državne fondove, taj zakon više ne vide kao problem, već kao priliku da javnim fodovima grade partijsku infrastrukturu i utiču na volju birača”, smatra Ćalović Marković.

Ona je kazala da su lokalni izbori pokazali da su mnoge državne institucije drastično povećavale troškove u predizbornom periodu, a da su institucionalnu prednost koristili gotovo svi - nova vlast na državnom, a stara na lokalnom nivou.

“Zbog toga je jasno da nema političke volje da se promijeni Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji reguliše pitanje zloupotrebe javnih fondova”, rekla je Ćalović Marković.

Ona je navela da se u Crnoj Gori i dalje svjedoči istom obrascu ponašanja i političkih partija i institucija, dodajući da se vlast se promijenila, ali da su loše prakse ostale.

Kako je istakla, za izmjenu tog zakona je potreban samo 41 glas, pa opstrukcije od bilo koje političke partije iz opozicije ne mogu biti izgovor za izostanak reformi.

“Ako zaista žele da vrate povjerenje građana u izbore, imaju priliku da to pokažu konkretnim djelima, unapređenjem Zakona o finansiranju političkih subjekata, sada kada on ograničava njih, a ne drugu stranu”, poručila je Ćalović Marković.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da je za adekvatnu borbu protiv korupcije u Crnoj Gori potrebno razumjeti crnogorski društveni i politički kontekst koji karakteriše dug period demokratske tranzicije i konsolidacije institucija koji, prema njenim riječima, još nije okončan.

Kako je saopštila, u prošloj godini održane su četiri sjednice Odbora za antikorupciju u okviru kojih je razmatrano 16 tačaka dnevnog reda, dok su od 1. januara do 21. novembra ove godine održane samo dvije sjedenice u okviru kojih su razmatrane tri tačke.

”Iz tih podataka se jasno vidi da Odbor do sada nije zaživio na pravi način, i mislim da svi poslanici treba da se angažuju u dijelu što češćeg održavanja sjednica, kako bismo mogli da raspravljamo o ovoj pojavi i da donosimo potrebne akte”, rekla je Đurović.

Ona je podsjetila da je Skupština 1. decembra usvojila zaključke o formiranju radne grupe koja će pripremiti izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije.

“Sazvala sam posebnu sjednicu odbora za antikorupciju u proširenom sastavu u cilju konsultacija o unapređenju tog zakona za 16. decembar”, kazala je Đurović.

Kako je navela, korupcija u Crnoj Gori je veliki problem koji stvara negativne obrasce ponašanja u svakodnevnom životu, dok određeni oblici korupcije ostavljaju krupne posljedice na biznis.

“Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU, više ne može da toleriše postojanje korupcije. Zato, kao predsjednica Skupštine, mogu da garantujem da će ta tema biti što prisutnija u crnogorskom parlamentu da se diskutiuje i doprinese njenom iskorjenjenju”, poručila je Đurović.

Ambasadorka Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da, kada se desi korupcija u političkom finansiranju, neregulisane donacije ili zloupotreba državnih resursa, to može ugroziti integritet izbora kao stuba svakog demokratskog društva.

“Zato je transparentost u političkom finansiranju jedan od kamena temeljaca evropske anti-korupcijske agende”, istakla je Popa.

Ona je podsjetila na nalaze godišnjeg izvještaja Evropske komisije u kojem se navodi da je korupcija u Crnoj Gori rasprostranjena u mnogim oblastima, uključujući finansiranje političkih partija i izbornih kampanja.

“Izvještaj potvrđuje da su uloženi određeni napori. Rezultati su, međutim, i dalje ograničeni, uglavnom zbog nedostataka u zakonskom okviru”, pojasnila je Popa.

Ona je navela da, ukoliko se zakonski okvir ne učini transparentnim i jasnim, tijela zadužena za praćenje političkog finansiranja i dalje neće moći da obavljaju efikasno svoju dužnost.

“Kako bi se učinio korak naprijed, potrebna je jaka politička volja u političkim partijama. Dodatno, poslanici treba da djeluju s punom sviješću o ulozi koju imaju u sprovođenju antikorupcijske agende”, istakla je Popa.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke rekla je da su političkim partijama, kako bi razvile koherentne platforme i izgradile organizacione strukture, potrebne finansije.

“Novac se, međutim, takođe može koristiti za narušavanje demokratskog procesa, kao oruđe za privlačenje ranjivih kategorija glasača ili kako bi se vršio neprimjereni uticaj na stranke, političare”, kazala je Rajzing Rajnke.

Ona je navela da je, kako bi se taj distorzivni element mogao isključiti, od suštinskog značaja nezavistan nadzor, finansijsko izvještavanje i striktno upravljanje između sukoba interesa i lobiranja.

Kako je kazala, ključ za to je legitimitet izbora, izgradnja povjerenja javnosti u demokratske institucije.

Prema riječima Rajzing Rajnke, transparentnost se može postići samo kroz efektivno praćenje usklađenosti sa nacionalnim pravilima o objavljivanju podataka, ograničenjima finansijskih prijava, postavljanjem i ograničavanjem predizbornih izdataka i troškova.

“SAD pozdravljaju napore ASK-a kako bi se podigla transparentnost finansiranja političkih partija. Međutim, da budemo iskreni, ovo je težak i zamršen teren i dosadašnji rezultati su ograničeni”, rekla je Rajzing Rajnke.

Ona je kazala da treba uložiti više napora kako bi se ojačali kontrolni mehanizmi crnogorskih institiucija.

“Pozivam sve političke partije i državne institucije da svoje riječi pretoče u djela i da udruže snage sa partnerima iz civilnog društva, poput MANS-a, da povećaju transparentnost i odgovornost u finansiranju političkih partija i kampanja, uključujući i preporuke ODIHR-a”, poručila je Rajzing Rajnke.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten naveo je da je uloga civilnog društva u borbi protiv korupcije apsolutno neophodna, kroz nadgledanje, savjetovanje, ali i edukaciju.

On je kazao da borba protiv korupcije počinje od vrha, ali i da svaki građanin treba da bude svjestan da korupcija i mito nijesu neka vrsta kulturne tradicije, već krivično djelo.

“Svi treba da budu svjesni da treba da prate pravila, u suprotnom država je podrivena od temelja” kazao je Felten.

On je rekao da je finansiranje poltičkih subjekata oduvijek nosilo rizik finansijskih zloupotreba.

Kako je istakao, da bi demokratija funkcionisala efektivno, poltički akteri moraju da urade nešto više osim da slušaju građane.

“Oni moraju nešto da ponude svojim glasačima ali i državi. Treba da slušate glasače, ali i da ih ubijedite u nove pristupe, ideje, potrebe, čak i ako to nije uvijek popularno”, rekao je Felten.

On je kazao da je u osnovi svega povjerenje glasača da će političke partije svoj posao da sprovode nezavisno, bez političkih uticaja.

Kako je saopštio, lobiranje političkih partija za interese svojih glasača mora biti transparentno.

“Nije dozvoljeno da političke partije budu instrumentalizovane od aktera iza scene, kako bi ispunile svoje poslovne i druge interese. U tom smislu, partije, izborne kampanje i finansiranje imaju odlučujuću ulogu”, rekao je FElten.

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks rekla je da je kroupcija ključni pokretač ozbiljnog i organizovanog kriminala.

“Do krimnala najčešće dolazi jer im to dozvoljavaju slabosti u institucijama. Zato nam je stalo da se izborimo sa korupcijom i da radimo na jačanju institucija u Crnoj Gori”, rekla je Medoks.

Ona je istakla da borba protiv korupcije treba da bude u interesu Vlade, koja god stranka bila na vlasti.

Medoks je pozvala sve političke aktere da funkcionalne institucije stave ispred partijskih interesa.

“Samo kroz istinsku posvećenost vladavini prava i njenim osnovnim principima, možemo se nadati napretku u borbi protiv korupcije i gradnji jake države koja je otporna na uticaj drugih zemalja”, zaključila je Medoks.