Nakon 13 godina rada u državnom i privatnom sektoru, Ljubica Kostić-Bukarica odlučila je prije deset godina da se oproba u sopstvenom biznisu. Osnovala je marketinšku agenciju, a saradnike angažuje honorarno, obično deset do 15 ljudi na projektima.

“Nekako je lijepo kad radite za sebe, kad birate saradnike i klijente. Opstajem i dalje na tržištu, uspješno. Jako sam zadovoljna”, kazala je ona.

Da se sve više žena u Crnoj Gori okreće sopstvenom biznisu najslikovitije potvrđuju brojke. Od 2011. pa sve do kraja prošle godine žene su bile vlasnice tek 9,6 odsto preduzeća. I spuštali smo glavu jer je Crna Gora bila posljednja u regionu, a sa zemljama EU nijesmo se mogli ni porediti.

Najnoviji podaci Poreske uprave, međutim, ohrabruju.

“Oko 24 odsto žena preduzetnica i vlasnica mikro i malih srednjih preduzeća je svakako pokazatelj koji govori da ekonomsko osnaživanje žena sa aspekta razvoja ženskog preduzetništva dobija neki novi zamajac i da se stvara povoljnija klima”, istakla je Zvezdana Olujić iz Unije poslodavaca Crne Gore, prenosi RTCG.

Da je tako potvrđuju i iz Vlade. Strategija usvojena 2015. sa istim ciljem daje, kažu, rezultate. Rast sa 9,6 na više od 24 odsto učešća žena u biznisu, nije idealan, ali, ističu, moramo biti zadovoljni.

“Možda ne zvuči tako velika cifra ako znamo da su žene većina stanovništva u Crnoj Gori, ali vjerujte mi da je to značajan napredak i to nas svrstava negdje na sredini ne samo u regionu već i Evropi”, istakla je Ana Šebek iz Ministarstva ekonomije.

Iako je procenat naših preduzetnica utrostručen u odnosu na 2011, barijere i dalje postoje. Od tradicionalnih – da je ženi mjesto u kući, do ograničenog pristupa finansijama, zbog činjenice da žene nijesu u dovoljnoj mjeri vlasnice nekretnina.

Pozitivan primjer je Investiciono-razvojni fond. Sve žene koje rukovode preduzećima ili to žele, mogu da apliciraju za kredit po izuzetno povoljnim uslovima i kamatnoj stopi od nula do tri odsto.

Tu su i tzv. brzi krediti, za postojeće ili buduće preduzetnice.

“To su mali krediti do deset hiljada eura sa rokom otplate do šest godina i mogućnošću grejs perioda do jedne godine i kamatnom stopom od 2,5 odsto, inicijalno, uz dodatne stimulacije koje su moguće u zavisnosti od toga odakle nam žene dolaze, iz nerazvijenih regiona, sjevernog regiona i regiona ispod prosjeka razvieosti, još 0,5 odsto”, kaže Spasoje Vujošević iz IRF-a.