Foto: Ilustracija/Gov.me

“Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju počinje stupanjem na snagu izmjena zakona. Ko je podnio zahtjev po važećem zakonu nije dužan da ponovo predaje zahtjev, već će biti obaviješten što da dopuni od dokumentacije”, kazao je Pobjedi generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čanović. To znači, naglasio je, da izmjene zakona ne utiču na postupke završene po važećem zakonu, a da će se postupci koji su u toku okončati po odredbama novog zakona.

Mogu se, istakao je, legalizovati samo objekti koji se identifikuju na orto foto snimku.

“Razlog za ovu izmjenu je činjenica što je nakon roka podnijeto 2.713 zahtjeva za legalizaciju, a veliki broj građana je tražio produženje roka”, kaže Čanović.

Ističe da važnu novinu predstavlja izmjena kojom je stvorena pretpostavka za donošenje rješenja o legalizaciji za objekte koji su prepoznati važećim planovima, a ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara.

“Ova izmjena ima za cilj otklanjanje prepoznatih proceduralnih prepreka pri donošenju rješenja o legalizaciji, jer većina važećih planskih dokumenata sadrži smjernice kojim su u prostoru prepoznati bespravno sagrađeni objekti. Kroz planske dokumente su “uklopljeni” svi objekti pod uslovom da ne narušavaju njihovu osnovnu razvojnu koncepciju. Međutim, većina ne ispunjava neki od urbanističkih parametara koji planska dokumenta propisuju za novu gradnju, pa se postupci prekidaju do donošenja plana generalne regulacije”, objašnjava Čanović i ističe da je, kako je namjera da ovi objekti ostanu u prostoru jer već postoji planski dokument koji to stanje uvažava, cjelishodno bilo stvoriti pretpostavku za to.

“Predloženo je ukidanje obaveze izrade projekta izvedenog stanja bespravnog objekta, izvještaja i izjave o pozitivnoj reviziji projekta”, kazao je Čanović.

Dodao je da će to pojeftiniti i pojednostaviti postupak legalizacije, te omogućiti legalizaciju zgrada.

“To pojednostavljenje neće ići na štetu bezbjednosti, jer je vlasnik dužan dostaviti analizu statičke i seizmičke stabilnosti bespravnog objekta u zavisnosti od površine”, naveo je.

Istakao je i da je predloženo da arhitektonski biroi preuzmu poslove koje po važećem rješenju vrši Katastar i nadležni sekretarijati.

“Arhitektonski biroi će izdavati izvještaj o identifikaciji objekta na orto foto snimku i provjeru usklađenosti sa osnovnim parametrima i smjernicama planskog dokumenta. Izdavanje tog izvještaja podrazumijeva troškove za vlasnika bespravnog objekta, ali oni ne mogu biti ni približni cijeni izrade projekta izvedenog stanja, koja je ukinuta. Izrada projekta izvedenog stanja, naime, košta minimum deset eura po kvadratu, a troškovi revizije dva eura”, kazao je Čanović.

Troškovi

Značajna izmjena je, navodi, preimenovana naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte u naknadu za urbanu sanaciju, te propisana obaveza opština da donesu programe urbane sanacije. Pojam urbane sanacije, kaže, bliže određuje svrhu legalizacije i definiše namjenu sredstava koja će se skupiti u procesu legalizacije, jer su u pitanju već izgrađeni prostori čija je sanacija neophodna.

“Visina naknade za urbanu sanaciju se utvrđuje propisom opštine u zavisnosti od zone, stepena i prosječnih troškova opremanja građevinskog zemljišta, troškova mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom, načina plaćanja naknade i vrste i namjene objekta. Legalizacija će se i dalje moći platiti na rate i to 240 rata za objekte osnovnog stanovanja i 120 za ostale”, kazao je Čanović.

Procedura za prijavljivanje

Čanović je objasnio i šta sve treba od dokumentacije za legalizaciju po novom zakonu.

“Nadležnom opštinskom sekretarijatu treba dostaviti: zahtjev za legalizaciju (na propisanom obrascu), elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta koju izrađuje ovlašćena geodetska organizacija a ovjerava katastar, fotografije svih fasada u jpg formatu minimalne rezolucije 2 megapiksela, izvještaj privrednog društva ovlašćenog za poslove revizije o postojanju bespravnog objekta na orto foto snimku i njegove usklađenosti sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta i izjavu revidenta da je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta, dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastru”, objasnio je on.

Nakon predaje zahtjeva, po pozivu nadležnog organa podnosilac dostavlja dokaz o plaćanju naknade za urbanu sanaciju.

“Potom dokaz o plaćanju posebne naknade za objekte na primorju, analizu statičke i seizmičke stabilnosti koju izrađuje privredno društvo ovlašćeno za projektovanje ili izvođenje radova za objekte površine do 500 kvadrata, ili takvu analizu za veće objekte”, objašnjava Čanović i dodaje da je ostalo rješenje po kojem vlasnik objekta osnovnog stanovanja može dostaviti izjavu da odgovara za štetu nastalu upotrebom, a takva izjava važi i za pomoćne objekte.

Kulturna dobra

Predložene su izmjene za bespravne objekte izgrađene na lokalitetima kulturno-istorijskih cjelina.

“Utvrđeno je da se na ove objekte primijene propisani uslovi i mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara i zaštićene okoline. Usklađene su odredbe koje propisuju obavezu plaćanja naknade za korišćenje prostora, a u vezi sa predloženom mogućnošću predaje zahtjeva za legalizaciju, te predložene norme koje pojednostavljuju i ubrzavaju postupak u fazi izdavanja potvrde državnog, odnosno gradskog arhitekte o usklađenosti spoljnjeg izgleda bespravnog objekta sa smjernicama planskog dokumenta”, objasnio je Čanović.





Izvor: Pobjeda/Cdm