Foto: Pexels

Prema amandmanu koji je Čarapić dostavio Skupštini, svi investitori koji zakupe državno zemljište odlukom Skupštine na periode do 90 godina, moći će preprodavati i na druge načine otuđivati objekte koje izgrade na tom zemljištu. Sadašnji zakon to omogućava samo za turističke komplekse, ali ukoliko se predlog usvoji, tu privilegiju će imati i investitori u proizvodnji, trgovini, saobraćaj i skladištenje.

Čarapić je naglasio da bi se ova mogućnost odnosila na buduće ugovore o zakupu, te da je normu predložio zbog interesovanja investitora iz različitih djelatnosti za ulaganje u Crnu Goru.

"Strani investitori koji dolaze žele sigurnost i zaštitu svoje investicije. Ako bi neko odlukom Skupštine dobio pravo zakupa državnog zemljišta na 30 ili 90 godina i napravio višemilionsku investiciju u proizvodnji, skladištenju, trgovini... zašto ne bi imao pravo da te objekte uknjiži na sebe. Na primjer, ako bi 'Lidl' želio da dođe i zakupi zemljište dok ne razvije biznis, zašto bi bilo sporno da ga kasnije kupi od države," rekao je Čarapić za "Vijesti".

Izmjena zakona se ne bi odnosila na zakupce Svetog Stefana, Miločera, Luštice, Mamule i sličnih hotelsko-turističkih kompleksa, jer postojeći zakon i ugovori već omogućavaju prodaju izgrađenih objekata na državnom zemljištu, pa i zemljišta ispod tih objekata.

Na pitanje zašto predlaže izmjenu kojom bi se ukinula obaveza Vlade da Državnom tužilaštvu šalje ugovore o zakupu državne imovine veće vrijednosti, Čarapić objašnjava da je ta norma i do sada bila nepotrebna i da se radi o praktičnom usklađivanju sa nadležnostima državnog tužilaštva.

"Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države će imati te ugovore i moći će ih provjeravati. Nije potrebno unaprijed obavezivati da se ugovor sa stranim investitorom šalje tužilaštvu. Tužilaštvo će i dalje imati nadležnosti da po prijavi ili samoinicijativno pokrene postupak provjere ugovora ako ima sumnje, ali nije dobro da investitora odmah izlažemo obaveznoj tužilačkoj istrazi," dodao je Čarapić za "Vijesti".

Privilegovani dobili pet lokacija od DPS-a

Skupština je u periodu vladavine DPS-a pet puta davala državno zemljište u zakup duži od pet godina. Riječ je o ugovorima o zakupu Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže kompaniji “Adriatic Properties” grčkog biznismena Petrosa Statisa, koji je prošao više izmjena kroz smanjanje cijena zakupa i produženja perioda zakupa. Statis je ovim ugovorom dobio mogućnosti da u Miločerskom parku gradi apartmane i vile koje može prodavati na tržištu.

Zatim su slični ugovori bili za zakup velikog zemjišnog kompleksa od sedam miliona kvadrata na Luštici kompaniji “Orascom”, a istoj kompaniji i ostrvo Mamula sa tvrđavom. Slični ugovori postoje i za drugi dio Luštice koji je dat u zakup kompaniji “Norda star” oko čega je pokrenuta arbitraža, kao i za bivšu vojnu kasarnu u Kumboru gdje je izgrađeno naselje Portonovi gdje investitor podaje izgrađene apartmane pa i zemljište sa plažama.

Čarapić u obrazloženju amandmana navodi da predlaže dopunu Zakona o državnoj imovini pored već ustanovljenog izuzetka kada je u pitanju gradnja hotelsko-turstičkog kompleksa na državnom zemljištu.

“Činjenica da je zakup određenog zemljišta od strane zakupca prošao proceduru i od strane Skupštine Crne Gore u vidu odluke dobio saglasnost samo po sebi dovoljan je osnov da se ostavi mogućnost da se objekti koji se izgrade na takvom zemljištu nakon isteka zakupa mogu otuđiti. Na ovaj način dodatno se podstiče privredni razvoj Cme Gore kao ozbiljne destinacije, uz garant same Skupštine Cme Gore jer predložena dopuna Zakona odnosi se samo na one zakupe koje odobrava Skupština Crne Gore - do 90 godina koje su same po sebi definicija ozbiljnih namjera investitora”, naveo je Čarapić.

U obrazloženju amandmana o brisanju Državnog tužilaštva iz obaveze slanja zaključenih ugovora navodi se da će se oni i dalje slati zaštitniku i DRI.

“Imajući u vidu činjenicu da ovim zakonom nije predviđen dalji postupak djelovanja Državnog tužilaštva u vezi sa ugovorima koji se dostavljaju, a da su nadležnosti Državnog tužilaštva Crne Gore utvrđene članom 134 Ustava Crne Gore, može se izvesti zaključak da Državno tužilaštvu nije nadležno da postupa u skladu sa odredbama kojima se uređuje građanska i upravna materija, zbog čega treba izmijeniti ovu normu”, naveo je Čarapić u obrazloženju amandmana.

Osnovnu izmjenu Zakona o državnoj imovini pripremilo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a osnose se na podizanje granice vrijednosti ugovora koje može da sklapa Vlada bez traženja saglasnosti parlamenta sa sadašnjih 150 na 300 miliona eura, kao i da će se izdavanje zemljišta za gradnju održivih energetskih izvora sprovoditi prema novom zakonu kojim se uređuje korišćenje energije iz obnovljivih izvora, koji je u paketu predložen sa ovim zakonom.

Luštica primjer da investitor dobro prođe sa zakupom
Da se investitorima isplati da prvo uđu u zakup državnog zemljišta a da kasnije imaju mogućnost prodaje izgrađenih objekata i tog zemljišta, najbolje ilustruje primjer “Luštice development”, ćerke “Orascoma”, koja na sedam miliona kvadrata državnog zemljišta gradi više turističkih i stambenih naselja, marinu, golf terene...

Kada je ugovor sklapan ovo zemljište, na kojem nije bilo nikakve infrastrukture, procijenjeno je na 80 eura po kvadratu. Da je prodavano, investitor bi morao da kešira 560 miliona eura, što je veliki novac za bilo kojeg investitora.

Umjesto toga, plaćana je godišnja zakupnina od oko milion eura godišnje, koja postepeno raste. Odnosno za prvih deset godina zakupa plaćeno je oko 11 miliona eura.

Kada “Luštice development” prodaje stanove i vile, kupcu prodaje i dio zemljište ispod tih objekata, a država dobije 80 eura po kvadratu zemljišta iako cijene po kvadratu stanova i vila iznose i preko deset hiljada eura. Država po tom osnovu dobija mrvice u odnosu na investitora, i na sadašnje tržišne cijene atraktivnih lokacija na Luštici. Ista pravila važe i kod prodaje objekata u Miločeru ili Portonovom.

Međutim, država dobija atraktivna turistička i stambene naselja, gdje bi trebalo da ima i značajnu naplatu raznih poreza.

(Vijesti)