To je pokazalo istraživanje Evropske unije (EU) i Savjeta Evrope koje je sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), od 11. do 19. septembra, a koje je predstavljeno na panel diskusiji o obrascima i stepenu diskriminacije u Crnoj Gori za 2020. godinu.

Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a, Miloš Bešić, kazao je da su podaci o odnosu prema LGBTI zajednici u Crnoj Gori alarmantni, i da ukazuju na ozbiljan problem u državi.

„Prosto je frapantan podatak da u Crnoj Gori svaka peta osoba ima stav da LGBTIQ osobe nisu ništa bolje od kriminalaca i da ih treba najstrože kažnjavati. Ovaj tvrdi stav svake pete osobe u Crnoj Gori nam govori o veoma negativnom odnosu prema LGBT osobama”, kazao je Bešić, prenosi PR Centar.

Kako je naveo, više od 50 odsto građana vidi zapošljavanje kao najveći problem.

“Trebalo bi obratiti pažnju na mehanizme koji trenutno postoje, vidjeti kako štite od diskriminacije prilikom zapošljavanja, i šta bi se moglo uraditi kako bi se to suzbilo”, kazao je Bešić.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je da ta organizacija duže od decenije sprovodi istraživanja koja pokazuju percepciju građana o obrascu i stepenu diskriminacije, koja se upravo odnose na derogaciju ljudskih prava i sloboda.

Šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Herman Špic, kazao je da su poštovanje fundamentalnih prava, nediskriminacija i zaštita ranjivih grupa važan element političkih kriterijuma za članstvo u Uniji.

“Države koje žele da se pridruže EU moraju prikazati rezultate radi zaštite integriteta i dostojanstva svih osoba i da osiguraju da se poštuju osnovna prava u praksi”, kazao je Špic.

On je dodao da LGBT osobe zaslužuju posebnu pažnju zbog uznemiravajućih nalaza iz istraživanja, navodeći da će Evropska komisija prezentovati inicijativu da se proširi lista takozvanih krivičnih djela EU u članu 23. Sporazuma gdje će se uključiti ona krivična djela koja targetiraju LGBTI populaciju.

Šefica operacija Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, kazala je da epidemija novog koronavirusa nije samo naglasila prethodne ranjivosti, već je generisala i nove i povećala stigmatizaciju već marginalizovanih grupa.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Nerma Dobardžić, kazala je da ta institucija bilježi daleko veći broj podnijetih pritužbi u oblasti zaštite od diskriminacije u odnosu na prethodne godine.

“Zaštitnik je u periodu od januara imao 140 pritužbi u radu zbog diskriminacije. To je najveći broj od uspostavljanja institucije Zaštitnika. U istom periodu prošle godine u radu je bilo 80, a u 2018. godini 82 predmeta”, navela je Dobardžić.

Poslanica u Parlamentu Crne Gore, Božena Jelušić, kazala je da je ozbiljan pokazatelj podatak da više od četvrtine ispitanika ne vjeruje parlamentu i ocijenila da on ukazuje na činjenicu da je crnogorski parlament izgubio kontrolnu funkciju u prethodnom periodu.

„Ono što se može zahtijevati na nivou parlamenta je da se insistira na kontrolnim saslušanjima, da se pokaže da li je čitavo pitanje birokratizovano. Jedino što me ohrabruje u ovom istraživanju je da mladi ipak pokazuju manju distancu i manje rigidne stavove prema LGBT osobama, Romima”, rekla je Jelušić.

Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministartsvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević Marović, ocijenila je da je u zakonodavnom dijelu postignuto mnogo, ali da je implementacija uvijek kamen spoticanja.

Izvršni direktor Phiren Amenca, Elvis Beriša, naglasio je da, iako postoje pomaci u odnosu na prethodne godine, govor mržnje prema Romima je na veoma visokom nivou.

„Državni organi bi trebalo da budu otvoreni za sve građane, a nevladine organizacije (NVO) bi trebalo da budu tu da pomognu da se na određeni problem ukaže i da predlože rješenja, ali su državni organi prvi akteri pred kojima bi svi trebalo da imaju potpunu slobodu, povjerenje i olakšan pristup da im se obrate”, kazao je Beriša.

Predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegra, Danijel Kalezić, objasnio je da, kada poruke koje se čuju u javnom diskursu skreću desno, ka mizoginiji, homofobiji, klerikalizaciji, uvijek se to reflektuje na LGBT zajednicu tako što „opšta populacija ima negativnije stavove prema nama na različite načine“.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, istakla je da, osim što su neadekvatno zastupljene u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, žene su u prosjeku i daleko siromašnije od muškaraca.

Viši programski savjetnik u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore, Milenko Vojičić, smatra da bi bilo veoma zanimljivo ispitati uzroke diskriminacije prema osobama s invaliditetom u oblasti zapošljavanja.

„Imamo osjećaj da se stepen diskriminacije poslodavaca prema licima s invaliditetom smanjuje sa uloženim naporima cijelog društva. Ali efekti nijesu zadovoljavajući, ni približno“, ocijenio je Vojičić.

Programska menadžerka Odjeljenja za borbu protiv diskriminacije u Savjetu Evrope, Angela Longo, smatra da bi zajednička odgovornost trebalo da bude na obrazovanju kako bi se objasnilo koliko su važna pitanja jednakosti i različitosti.

„Želimo da nastavimo debatu i sa drugim NVO, da vidimo koji su to instrumenti ne samo da se pruži materijalna podrška za borbu protiv diskriminacije, već da se bolje shvati kako odbraniti žrtve od mržnje, kako bolje prikupljati podatke, kako da žrtve predstave svoje slučajeve i da imamo jednu zajedničku odgovornost povodom ovih izazova“, istakla je Longo.

Istraživanje je pripremljeno u okviru projekta “Promocija različitosti i jednakosti u Crnoj Gori”, koji je dio zajedničkog programa EU i Savjeta Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”, koji sprovodi Odjel Savjeta Evrope za anti-diskriminaciju.


Mina