Iz CGO-a su kazali da je fokus izvještaja na ključnim problemima crnogorske medijske scene od otvorene cenzure odnosno slučajeva napada na novinare i načina njihovog procesuiranja.

Iz te nevladine organizacije naveli su da je fokus izvještaja i na održivosti medija i njihovog pristupa sredstvima iz Budžeta, funkcionalnosti samoregulatornih tijela i regulatora, do javnog medijskog servisa Radio Televizije Crne Gore (RTCG) nakon, kako su rekli, nezakonite promjene upravljačke i uređivačke strukture, uz niz pratećih preporuka.

"Broj napada na novinare smanjen je uprošloj godini, ali i dalje nije rasvijetljen nijedan od najtežih ranijih slučajeva, poput ubistva suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan, Duška Jovanovića, pokušaja ubistva novinara dnevnika Vijesti i nedjeljnika Monitora Tufika Softića i Olivere Lakić", navodi se u Izvještaju.

Ukazuje se da većina od 92 slučaja napada na novinare i imovinu medija u Crnoj Gori, od 2004. do kraja prošle godine, nikada nije dobila odgovarajući epilog.

"Primjetne su i određene akcije i najave policije pred objavljivanje godišnjeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru, ali bez konačnih ishoda kad je riječ o procesuiranju ovih slučajeva", kazali su iz CGO-a.

Prema njihovim riječima, to ukazuje da nadležne institucije ne rade odgovorno ni profesionalno, dominantno zbog političkih ograničenja.

Ocjenjuje se da je neophodno ozbiljno i značajno produbljivanje napora i intenziviranje istraga slučajeva napada na novinare i imovinu medija uz konkretne i mjerljive rezultate koji podrazumijevaju i otkrivanje nalagodavaca.

Iz CGO-a su kazali da se prikrivena cenzura ogleda kroz manje vidljive, ali opasne forme pritiska i primjenjuje se prvenstveno kroz politizovanu, diskrecionu i netransparentnu raspodjelu javnih fondova, subvencija i pratećih olakšica medijima.

Navodi se da Istraživanja CGO-a, dokazuju da je finansiranje medija iz javnih fondova, kroz najrazličitije oblike, u direktnoj vezi sa tim koliko povoljno ili kritički medijske kuće izvještavaju o vladinim odlukama i aktivnostima, pri čemu oni koji podržavaju vladajuću strukturu dobijaju najveći dio sredstava, dok su ostali uskraćeni za novac iz Budžeta.

U Izvještaju se ukazuje da samoregulacija u Crnoj Gori još nije funkcionalna što za posljedicu ima česta kršenja Kodeksa novinara.

Ocjenjuje se da su Individualni samoregulatori pokazali veći stepen posvećenosti i profesionalizma nego "vlastima bliži Medijski samoregulatorni savjet (MSS)".

"Zato se u preporukama izvještaja naglašava značaj prekida privilegovane podrške vlasti MSS-u uz ocjenu da je to kontraproduktivno za čitav sistem samoregulacije", kazali su iz CGo-a.

U tom segmentu, napominje se da je neophodno promijeniti i odredbe Prijedloga Zakona o medija kako bi se funkcionalno uvažila pluralnost i autonomnost rada samoregulatornih tijela uz podsticanje samih medija da ulažu u ovu oblast a bez pokušaja da se samoregulacija kroz budžetsko finansiranje pretvori u koregulaciju ili regulaciju.

Navodi se da Agencija za elektronske medije (AEM), kao regulator, do sada nije dosljedno poštovala Zakon o elektronskim medijima, što je rezultiralo izostankom primjene adekvatnih mjera, uključujući i krajnju mjeru - oduzimanje odobrenja za rad onima koji su drastično ili kontinuirano kršili Zakon.

U Izvještaju se navodi da "partijsko zauzimanje" RTCG predstavlja najdirektniju demonstraciju političkog pritiska na medije u posljednje četiri godine, a kao takvo je notirano i u relevantnim međunarodnim izvještajima.

"Savjet RTCG je „očišćen“ od nepodobnih članova iz civilnog društva, a nezakonite smjene rukovodstva i uredništva su dokazane i pravosnažnim sudskim odlukama", kaže se u Izvještaju.

Iz CGO su kazali da je posljedično, "današnji RTCG zatvoren za argumentovana, drugačija i kritička mišljenja, uz povremena simuliranja te drugosti kroz već prepoznate i nove snage među “igračima” vladajuće partije".

U tom kontekstu se predlažu izmjene postojećeg Prijedloga Zakon o RTCG u smislu obezbijeđenja finansijske i uređivačke nezavisnosti RTCG i upravljačkih organa Javnog servisa.

"A posebno kroz šire nadležnosti Savjeta RTCG, kao i strukturu, način izbora, imenovanja i razriješenja članova Savjeta, ali i jačanje programske i finansijske transparentnosti rada RTCG i odgovornosti generalnog direktora RTCG", navode iz CGO-a.