CGO je neposredno nakon izbijanja COVID19 epidemije u Crnoj Gori, a aprilu ove godine, u izvještaju “Crna Gora i korona: stanje nacije u prvih šest sedmica”, ukazao na moguću eskalaciju “ozbiljnih problema nastalih u složenom crnogorskom društveno-političkom miljeu koji karakterišu i institucije slabog demokratskog kapaciteta” i upozorio da se prilikom adresiranja pandemije ne smiju slabiti demokratski standardi i ljudska prava, kao i da treba ojačati solidarnost i povjerenje unutar društva radi lakšeg suočavanja i prevazilaženja nastupajućih izazova.

“Danas, šest mjeseci kasnije, očigledno je da je primjena mjera radi suzbijanja širenja korona virusa bila selektivna i da je to oslabilo inače nefunkcionalnu vladavinu prava, uživanje određenih ljudskih prava koja nijesu bila u sukobu sa potrebom očuvanja javnog zdravlja, kao i povjerenje građana i građanki u institucije. Crnogorski građani i građanke su od strane vlasti, i na ovom pitanju, dobili poruku da ista pravila ne važe za sve jednako, čime je označen početak kraja uspješnog početnog upravljanja krizom koju je pandemija donijela”, kazala je Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u ovoj NVO.

U aprilu su Ujedinjene nacije kroz dokument “COVID19 i ljudska prava” iskazale zabrinutost za prakse pojedinih zemalja koje su preduzimale mjere da kontrolišu protok informacija ili ograničavale slobodu izražavanja i slobodu medija utičući na sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva; hapsile, privodile i procesuirale političke oponente, novinare, doktore i zdravstvene radnike, aktiviste i sl. po osnovu navodnog širenja lažnih vijesti; primjenivale agresivne politike kontrole virtuelnog sajber prostora i pojačanog onlajn nadzora; kao i odlaganje izbora u nekim zemljama.

“U Crnoj Gori nijesu odloženi izbori, ali se u svim drugim stavkama konstatuju zloupotrebe aktuelne situacije od strane vlasti radi obračuna sa političkim neistomišljenicima i sprovođenja partijsko-interesne politike. Posebnu derogaciju ljudskih prava i šamar demokratiji crnogorske vlasti su uputile puštanjem u promet spiskova osoba potencijalno zaraženih korona virusom, sa njihovim ličnim podacima. Time je stvorena atmosfera linča prema osobama koje i u situacijama pojačanog zdravstvenog rizika imaju pravo da njihova zdravstvena stanja budu dio povjerljivog odnosa doktor-pacijent. Dodatno, ta mjera je bila nesrazmjerna i suprotna demokratskim praksama što je potvrdio i Ustavni sud”, ističe Ćetković.

Kako je dodala, potčinjenost pravde partijskim interesima i sujetama visokih državnih funkcionera u doba pandemije se ogleda i u hapšenju pojedinaca na osnovu statusa objavljenih na društvenim mrežama kroz koje su, na različite načine, kritikovane odluke i prakse vlasti i njenih predstavnika.

“Crnogorske vlasti su se neodgovorno ponijele i u sprovođenju izbora bez obezbijeđenja adekvatnih uslova u situaciji pandemije, a posljedice nam sada dolaze na naplatu. Dodatno, postizborna okupljanja koje vlasti nijesu spriječili, a neke su promovisale i javno, odraz će tek imati iako nam je epidemiološka situacija već dramatična”, navodi Ćetković.

Izbori su, dodaje, pokazali visoku motivisanost građana i građanki da na miran i demokratski način promijene vladajuću većinu poslije više decenija.

“To otvara process demokratskog sazrijevanja u kojem će svi akteri imati daleko veću političku odgovornost jer znaju da su smjenjivi”,kazala je Ćetković

Ujedinjene nacije pozivaju vlade svojih zemalja članica da djeluju odgovorno i transparentno u korist svojih građana i građanki, ublažavajući socio-ekonomske udarce korona virusa.

““Svi smo zajedno u ovome” poruka je ovogodišenjeg obilježavanja Međunarodnog dana demokratije od strane UN-a, koju i mi u Crnoj Gori treba da primijenimo zarad borbe protiv pandemije, ali i političkih i institucionalnih problema koje ograničavaju demokratski potencijal crnogorskog društva”, kazala je Ćetković.

Međunarodni dan demokratije uspostavljen je 2007. godine od strane Ujedinjenih nacija sa ciljem promocije i očuvanja demokratskih principa i vrijednosti, posebno onih koji se tiču slobode i ljudskih prava.