Foto: ilustracija/ arhiva

Cijena barela na londonskom tržištu pala je 4,5 odsto na 106,65 USD, dok je na američkom pojeftinio 4,6 odsto na 102,07 USD, prenosi SEEbiz.

Pad cijena posljedica je zabrinutosti za potražnju, s obzirom na usporavanje rasta svjetse ekonomije. Prošle sedmice je Međunarodni monetarni fond snizio procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini s prethodnih 4,4 na 3,6 odsto, upozorivši da oporavku od koronakrize prijete rat u Ukrajini i visoka inflacija.

Iz istih je razloga, njemačka Vlada najavila smanjenje procjene rasta ekonomije u ovoj godini s prethodnih 3,6 na 2,2 odsto.

Trgovci strahuju i za potražnju u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte, jer su Šangaj i nekoliko drugih gradova zbog talasa širenja koronavirusa najavili novi krug mjera zatvaranja.

To će, međutim, usporiti ionako usporen rast druge po veličini svjetske ekonomije.

Analitičari Nomure smanjili su procjenu rasta kineske ekonomije u drugom tromjesečju s 3,4 na 1,8 odsto na godišnjem nivou zbog rapidnog pogoršanja najvažnijih pokazatelja u aaprilu, rasta broja gradova koji su djelimično ili potpuno zatvoreni zbog koronavirusa, ozbiljnih logističkih poremećaja i znakova da Peking neće tako skoro odustati od strategije nulte tolerancije koronavirusa.

Procjenjuje se da će kineska potražnja za benzinom, dizelom i avio gorivima u aprilu pasti 20 odsto u odnosu na isti lanjski mjesec.

Trgovce je zabrinuo i predsjednik američke centralne banke Jerome Powell kazavši da će Fed na sjednici u maju razmotriti podizanje ključnih kamatnih stopa 0,5 procentnih bodova.

Uz to, vjerovatno će do kraja godine uslijediti dalje agresivno zaoštravanje monetarne politike jer se u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) inflacija kreće na najvišim nivoima u više od 40 godina.

To bi moglo usporiti rast najveće svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom.

Uz to, zbog očekivanog rasta kamata, vrijednost dolara prema korpi najvažnijih svjetskih valuta dostigla je najviše nivoe u više od dvije godine. To čini naftu skupljom za zemlje s drugim valutama, pa izaziva slabljenje potražnje.

Značajniji pad cijena zaustavio je nedovoljno snabdijevanje zbog poremećaja proizvodnje u Libiji.

Trgovci, međutim, zaobilaze rusku naftu zbog sankcija koje je uveo SAD, a mogla bi mu se pridružiti i EU.

Evropska komisija, naime, pokušava ubrzanim tempom da otvori alternativne izvore nabave kako bi ublažila posljedice zabrane ruske nafte i nagovorila članice koje zaziru od te mjere da je ipak podrže.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile više od 35 odsto.