Foto: arhiva

Porodice su u pandemiji više štedile i sve više građana radilo je od kuće, što je rezultiralo pojačanom potražnjom za stambenim prostorom i rastom cijena nekretnina u drugom tromjesečju za oko sedam odsto, najsnažnijim od 2005. godine.

"Rizici korekcija cijena u srednjoročnom nivou znatno su pojačani zbog sve viših procjena u pretjerano visokoj vrijednosti stambenih nekretnina", navodi ECB u izvještaju o finansijskoj stabilnosti eurozone koji objavljuje dva puta godišnje.

Građevinski sektor ne može pratiti potražnju, a tržište nekretnina posebno je "usijano" u zemljama poput Njemačke, Francuske i Holandije.

"Stanogradnja se oporavlja, ali nedostatna radna snaga, zastoji u globalnim lancima snabdijevanja i rast cijena sirovina ograničavaju sposobnost građevinskog sektora da proširi ponudu stambenih objekata, a rezultat je pritisak na rast cijena stambenog prostora", rekli su predstavnici ECB-a.

Tržište skupljih komercijalnih nekretnina sada se oporavlja, ali izgledi su "posebno loši" za komercijalne nekretnine nižeg kvaliteta, budući da rad na daljinu, zdravstvena situacija i potražnja za ekološki prihvatljivim nekretninama usmjeravaju potražnju prema skupljem prostoru.

Rizik talasa stečajeva kompanija istovremeno je smanjen u odnosu na prošlu godinu, uprkos ukidanju pojedinih državnih potpora, rekli su u ECB.

„Broj kompanija koje ne uspijevaju podmiriti svoje dugove u prosjeku je ispao manji nego što su najveći optimisti očekivali na početku pandemije, a broj stečajeva i dalje oko 15 odsto manji nego što je bio prije pandemije", naveli su iz ECB.