Foto: pixabay.com

Poskupljenje nije zaobišlo ni razne usluge, zbog, kako uglavnom pravdaju, rasta troškova života. Porasle su i plate svima prošle godine, ali se to povećanje gotovo ne osjeća, piše Pobjeda.

Ekonomski analitičari za to uglavnom krive ukrajinsku krizu, inflaciju i ostale faktore, ali građanima to malo znači. Ono što svi primjećuju jeste da je težina kesa koja se iznosi iz prodavnica obrnuto proporcionalna računima koji se za to plaćaju.

Prema podacima Monstata, potrošačke cijene u decembru prošle godine u odnosu na decembar 2021. u prosjeku su više za 17,2 odsto, dok je subjektivni osjećaj građana znatno drugačiji, jer primjećujemo poskupljenja kod pojedinih proizvoda i za 100 odsto.

Ranije je Pobjedi iz Instituta za strateške studije i projekcije objašnjeno da se osjećaj inflacije prvenstveno zasniva na kretanju cijena onih proizvoda koji se najčešće kupuju, zbog čega se inflacija doživljava drastičnom.

“Rast, na primjer, cijena ulja na našu potrošnju ima znatno veći uticaj nego rast cijena usluge u hotelima, jer u hotel, na primjer, uopšte ne idemo. Zbog toga rast cijena prehrambenih proizvoda najviše pogađa domaćinstva nižeg životnog standarda, jer najveći dio njihovih ukupnih izdataka čine upravo izdaci za hranu i odjeću”, rekli su iz Instituta.

Ukoliko se stanje upoređuje sa, na primjer, Hrvatskom ili Slovenijom, važno je napomenuti da je prosječna zarada u Crnoj Gori u decembru bila 727 EUR, dok je u Hrvatskoj i Sloveniji premašila hiljadu, odnosno, hiljadu i po EUR. Minimalna zarada u Crnoj Gori je 450 EUR, u Hrvatskoj 560, dok je u Sloveniji 878 EUR.

Kod nas je minimalna potrošačka korpa u decembru za četvoročlanu porodicu dostigla vrijednost od čak 800 EUR. Osim evidentne razlike u platama i standardu, valja naglasiti i da je riječ o članicama EU.

Cijene u crnogorskim trgovinama variraju u zavisnosti od lanca i veličine marketa, a građani hrle u hipermarkete ne bi li ugrabili nešto povoljniju cijenu na nekom od artikala, što uglavnom nadomjeste na nekom drugom, koji uzmu onako usput, kada su već tu.

Prema podacima hrvatskog Indexa, slatko mlijeko u Hrvatskoj košta 1,59 EUR, u Sloveniji je ta cijena niža za 20 centi, dok se u Crnoj Gori u zavisnosti od proizvođača cijena kreće između 1,3 do čak preko dva EUR.

Iznenađujuće je što je 250 grama maslaca u ove dvije zemlje 3,29 EUR, odnosno 2,69 EUR, dok ga u Crnoj Gori ne možete naći ispod četiri EUR, a pojedini koji slove za poseban kvalitet, koštaju i preko šest EUR.

Suncokretovo ulje koje nije toliko davno koštalo čak i manje od EUR, i dalje je jeftinije nego u Hrvatskoj gdje košta 2,25, u Sloveniji je 2,69 EUR, dok se kod nas u trgovinama može kupiti u rasponu od 1,8 do 2,2 EUR.

Mala je razlika u cijeni pilećeg filea između ove dvije članice EU 5,31 EUR, odnosno 5,49 EUR, što je ipak jeftinije nego u Crnoj Gori gdje se cijene kreću od šest do preko devet EUR u zavisnosti od trgovine.

Jogurt u pakovanju od 1,5 litara ne možete naći ispod 1,7 EUR, a cijene idu i preko dva EUR, dok tu namirnicu Hrvati i Slovenci kupuju za 1,99 odnosno 1,49 EUR.

Hleb je još, barem kada je riječ o osnovnoj vrsti, značajno jeftiniji u Crnoj Gori u odnosu na ove dvije zemlje, ali je na primjer sir gauda gotovo duplo jeftiniji u odnosu na naše cijene koje za kilogram dostižu i 13 EUR, ponovo u zavisnosti od proizvođača.

Slično je i sa cijenom riže, koju iole pristojnog kvaliteta ovdje ne možete kupiti ispod tri EUR, a cijene po kilogramu prelaze i pet.