Foto: ilustracija / unsplash

Na pitanje zbog čega sada rastu cijene stanova, ako padaju cijene građevinskih materijala i ako je trend u Evropi potpuno suprotan, sagovornici Vijesti iz građevinskog sektora su odgovorili da je interesovanje stranaca proteklih mjeseci značajno povećano i da “ne pitaju za cijenu”.

“U Crnu Goru je zvanično došlo preko 80 hiljada stranaca, većinom Rusa, Ukrajinaca i Turaka, koji su značajno imućniji od prosječnog građanina u Crnoj Gori. Oni već čine 15 odsto stanovništva i žele da kupuju nekretnine. Naše dosadašnje cijene stanova za njih su veoma niske, tako da ulažu značajne količine novca u njihovu kupovinu. Sada u Podgorici ne možete naći stan ispod 1,7 hiljada EUR po kvadratu, a na boljim lokacijama su značajno preko dvije hiljade”, kazao je sagovornik Vijesti.

Monstat je u izvještaju iz juna naveo da je prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Podgorici bila 1,58 hiljada EUR po kvadratu.

“Tokom ljeta i sada došlo je do novog velikog rasta cijena, tako da će taj prosjek u obračunu za treći kvartal biti preko 1,7 hiljada EUR po kvadratu. Imamo primjer da se na lokacijama preko Morača u blizini Hrama uspješno prodaju strancima i po cijeni od 2,8 hiljada EUR za kvadrat, a tek su postavljeni temelji za zgradu”, kazao je sagovornik lista.

Na pitanje do kada će trajati rast cijena, odgovorio je dok ima interesovanja stranaca da ih kupuju po tim cijenama.

“I samo nekoliko hiljada bogatih stranaca može značajno da poveća cijene i na duži rok, jer sva naša građevinska operativa u cijeloj Crnoj Gori može godišnje da napravi najviše tri-četiri hiljade stanova, a interesovanje stranaca je sada veće od toga. Cijene građevinskog materijala su prošle godine imale veliki rast, a sada su u padu. Bez obzira na to cijene će i daje biti visoke dok ima kupaca za njih”, kazao je sagovornik lista.

Početkom pretkrizne 2019. godine cijena prosječnog kvadrata stana u Podgorici u komercijalnoj prodaji iznosila je, prema podacima Monstata, 1,2 hiljade EUR.

Prema toj cijeni stan od 50 kvadrata vrijedio je 60 hiljada EUR. Tada je, prema podacima Centralne banke, prosječna efektivna kamatna stopa na stambene kredite iznosila 4,53 odsto. Odnosno za tu vrijednost stana ukupan dug za kredit, koji bi trebalo vratiti na period od 20 godina, iznosi bi 91 hiljadu EUR, sa mjesečnom ratom od 382 EUR.

Sada je, uz očekivani rast prosječne cijene kvadrata na 1,7 hiljada EUR, vrijednost tog stana porasla na 85 hiljada EUR. Kamata sada iznosi 6,42 odsto, pa bi ukupan iznos duga za kredit na 20 godina bio 151 hiljadu EUR, a mjesečna rata bi iznosila 630 EUR.

Sama vrijednost stana za četiri godine povećana je za 25 hiljada, ukupan iznos duga za kredit za 66 hiljada, a mjesečna rata za 250 EUR.

Da bi sada neko kupio ovaj stan na kredit treba da ima neto platu od najmanje 1,3 hiljade EUR.

ECB je u četvrtak ponovo povećala referentnu kamatnu stopu, što će uticati i na novi rast kamata i u Crnoj Gori. Najavili su i da je to posljednje povećanje u pokušaju zaustavljanja inflacije.

Rast kamata smanjio je potrošnju i investicije, što je dodatno uticalo na pad ekonomije.

Prema Eurostatu sada se sedam članica EU, računajući i najveću evropsku ekonomiju Njemačku, nalazi pred recesijom, a da li će doći do pada evropske ekonomije trebalo bi biti poznato krajem ovog mjeseca.

ECB u junu je upozorila na veliki pad cijena nekretnina u eurozoni, koji bi mogao izazvati negativne posljedice za banke koje imaju visok procenat hipotekarnih kredita.

“Gledajući u budućnost, pad cijena nekretnina mogao bi postati haotičan jer rastuće kamatne stope na nove hipotekarne zajmove sve više ugrožavaju njihovu dostupnost i povećavaju teret kamata po postojećim hipotekarnim kreditima”, upozorila je tada ECB.

To, kako su naveli, posebno vrijedi za zemlje u kojima prevladavaju hipotekarni zajmovi s promjenjivom kamatnom stopom. ECB je takođe upozorila da bi regije u kojima su institucionalni ulagači zauzeli velike pozicije na tržištu stambenih nekretnina mogle pretrpjeti veći udarac ako se kapital povuče.

Takve opasnosti za sada ne postoje u Crnoj Gori, a građevinari i banke dobro zarađuju.