11-10-2022

Cimbaljević: I nakon decenije ista nebriga prema LGBTIQ zajednici

Prvi javno deklarisani crnogorski homoseksualac i bivši lider LGBT Foruma Progres Zdravko Cimbaljević kazao je da nakon deset godina od kada je zbog ugrožene bezbjednosti napustio našu zemlju, nije primijetio veći pomak u odnosu prema LGBTIQ zajednici. Kako je naveo, ignorantskim odnosom i nebrigom države Crne Gore LGBTIQ+ sklonište je zatvoreno, LGBTIQ+ planovi se ne sprovode, sudska praksa gotovo da ne postoji, pravo na zdravlje je potpuno limitirano, usvajaju se zakoni koji ne mogu da se primijene.

Cimbaljević: I nakon decenije ista nebriga prema LGBTIQ zajednici | Radio Televizija Budva

Zdravko Cimbaljević (Foto: Fejsbuk)

“Poslije skoro 10 godina od kada sam napustio Crnu Goru zbog ogromnog broja fizičkih napada, prijetnji po moj život i onih oko mene riješio sam se ponovo javiti. Da u jednoj rečenici podsjetim da najveći razlozi su bili ti da jednom trenutku u tom periodu nisam osjetio sigurnost niti zaštitu od crnogoskog tužilaštva i našeg sudskog sistema”, napisao je Cimbaljević.

Osvrtanje i razmišljanje je, kako navodi, podstakla izuzetno napisana analiza „Teatar pravde: istina iza stvarnosti“, autora Jovana Kojičića.

“Koja je jedna od rijetkih štiva koje me podsjetilo da je zemlja koju sam napustio prije više od devet godina daleko od napretka. Ova analiza otkriva duboko slojevite društvene probleme pred kojima crnogorske vlasti i donosioci odluka decenijama unazad zatvaraju oči. Na površini sve čini promjena, ali kada zagrebemo površinu, ispod nailazimo na isti stari i zarđali sistem”, naveo je Cimbaljević.

Smatra da se u tome nalaze korijeni svih aktuelnih problema u zemlji, pa i političkih.

“ Zato su promjene veoma spore, a ideje i dobri primjeri i prakse su sve manje vidljivi u stvarnosti”, kazao je on.


Posebno ga, kako kaže, impresionira, jeste da ova analiza uzima svako društveno pitanje u vezi sa životima LGBTIQ+ osoba u Crnoj Gori i pokazuje pravo lice crnogorske stvarnosti.

“Mogu da konstatujem da ignorantskim odnosom i nebrigom države Crne Gore LGBTIQ+ sklonište je zatvoreno, LGBTIQ+ planovi se ne sprovode, sudska praksa gotovo da ne postoji, pravo na zdravlje je potpuno limitirano, usvajaju se zakoni koji ne mogu da se primijene… i još mnogo toga”, naveo je Cimbaljević.

Istakao je da se uspjeh ne može desiti kada zavisi od fabrikacija i pretvaranja.

“Međutim, kada budemo svi radili na jačanju funkcionalne države i funkcionalnih, stvarnih, javnih politika koje će tretirati stvarne probleme ljudi, kada ih budemo analizirali i uložili napore tada će se jedino promjene i desiti. Drugačije ćemo umjesto stvarne i dalje imati „tviter brigu o LGBTIQ+ zajednici“. Broj usjpešnih sudskih gonjenja na prvom mjestu će odraziti odlučnost crnogorske države u borbi protiv govora i zločina iz mržnje”, kazao je on.

Propuštanje da se suoči sa stvarnim problemima država pokazuje odsustvo volje i obezvređuje sopstvene kapacitete da se rješavaju problemi u zajednici.

“A problem su brojni, od diskriminacije i nasilja, pa sve do suptilnih efekata i metoda stavljanja u nepovoljniji položaj jedne čitave grupe ljudi. U takvim okolnostima, za LGBTI osobe, najvažniji aspekti njihovog života u pristupu pravdi,zdravstvu, zapošljavanju, stanovanju, socijalnim uslugama i drugo, su veoma ograničeni”, smatra Cimbaljević.

Primjera radi, za 10 godina u borbi za LGBTIQ+ prava postoji samo jedna pravosnažna presuda koja se odnosi na zločin iz mržnje.

“Diskriminacije LGBTIQ+ osoba u pristupu zapošljavanju, kao i na radnom mestu je 0%, jer podaci ne postoje. Socijalne determinante takođe ne postoje, a usvojeni zakon o istopolnim zajednicama postoji na način da nije usklađen i da ne može da se primijeni”, istakao je on.

Smatra da država takođe i dalje ne nudi odgovore ni povodom prava na zdravlje, mentalnog zdravlja sopstvenih građana, servisa socijalne podrške… nema odgovore ni povodom zatvorenog LGBTIQ+ skloništa.

“Nasuprot tome LGBT Forum Progres konstantno upozorava na izuzetno visok nivo mržnje, nasilja i diskriminacije, što se najviše manifestuje kao govor mržnje na društvenim mrežama
i javnom prostoru, ali i kroz zabrinjavajući trend rasta porodičnog i vršnjačkog nasilja i viktimizacije”, zaključio je on.

(RTCG)