Zbog nedostatka djelotvornih specifičnih metoda liječenja kao i prevencije te eksponencijalnog rasta broja oboljelih u Evropi, mnoge države započele su sprovođenje dalekosežnih mjera, uključujući ograničavanje kretanja i društvenih kontakata. U gotovo svim državama svijeta mjere su obuhvatale ograničenje slobodnog kretanja radi zaštite javnog zdravlja, uključujući čak uvođenje privremenih kontrola na unutrašnjim granicama EU što je sam po sebi događaj bez presedana.

Kako se zdravstvena situacija postupno poboljšava, jasna je želja svih država ka što bržem povratku na neograničeno slobodno kretanje osoba i ponovnom uspostavljanju međunarodnog saobraćaja. Samim tim i Crna Gora je, uvažavajući smjernice i postulate iznešene u ključnim aktima Evropske komisije a prije svega u Zajedničkom evropskom planu za ukidanje mjera ograničavanja širenja COVID-19 te u Smjernicama za postepeni i koordinisani pristup ponovnom uspostavljanju slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutrašnjim granicama EU, odlučila da se problemu popuštanja mjera posvjeti sistematski i te da definiše uslove i kriterijume za ukidanje mjera suzbijanja širenja zaraze a prije svega kriterijume za postepeno otvaranje granica

Samim tim odluka o ublažavanju mjera donijeta je na osnovu tri grupe kriterijuma poštujući preporuke EU. To su prije svega epidemiološki kriterijumi, kao osnovna grupa pokazatelja koji treba jasno da ukažu da se širenje bolesti značajno usporilo u dužem vremenskom razdoblju u određenim državama. U obzir je uzimano jasno i postojano smanjenje broja novih slučajeva, stopa hospitalizacija i broj pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja kao i broj aktivnih slučajeva. Epidemiološkom procjenom i analizom obolijevanja je utvrđeno da stopa aktivnih slučajeva od 25 na 100.000 stanovnika ukazuje na nivo lokalne transmisije koji predstavlja prihvatljiv rizik za nesmetano kretanje i boravak stanovnika tih država u Crnoj Gori.

Druga grupa pokazatelja su kapaciteti zdravstvenog sistema Crne Gore i to prije svega onih koji se odnose na adekvatnu epidemiološku obradu kao i moguće kliničko zbrinjavanje evenutalnog priliva importovanih slučajeva uključujući i kapacitete za hospitalizaciju, evakuaciju, transport i praćenje kontakata. Poslednja grupa kriterijuma se odnosila na dostupnost kapaciteta za testiranje koje bi bilo neophodno radi pravovremenog otkrivanja i praćenja eventualnog ponovnog širenja virusa.

Na osnovu ovako definisanih kriterijuma smanjili smo rizik od donošenja odluka na temelju pretpostavki ili nepotpunih informacija ili ad hoc donošenje odluka koje bi u ovom trenutku i na ovom nivou obolijevanja predstavljale rizik po javno zdravlje svih građana Crne Gore.

Izvor: Institut za javno zdravlje Crne Gore