Foto: IJZ

Borovinić Bojović je kazala da je preko 50 odsto punoljetnih vakcinisanih prvom dozom uspjeh, s obzirom na to da je Crna Gora zemlja koja je od 2016. do 2019. godine, “spala” sa 90 na oko 20 odsto djece koja su vakcinisana MMR-om.

Ona je, na konferenciji “Crna Gora u vrijeme pandemije – činjenice i izazovi”, rekla da su u Ministarstvu zdravlja svjesni značaja i prava javnosti da zna, što, kako je navela, dokazuje i njihova konstantna interakcija sa medijima.

“Mediji i nevladin sektor kroz svoje djelovanje pokazuju i dokazuju da su korektivni mehanizam javne uprave i zbog toga svi zajedno moramo biti na istom zadatku, a to je pravovremena i tačna informacija u interesu građana”, dodala je Borovinić Bojović.

Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva, podsjetila da su, svjesni značaja novinarske profesije, zaposleni u medijima bili prioritet za imunizaciju, odmah poslije štićenika domova za stare i medicinskih radnika.

“Ali i to da samo novinari, snimatelji i fotoreporteri imaju pravo na besplatne testove u slučaju da nijesu vakcinisani, a treba da izvještavaju sa skupova koji su epidemiološki rizični”, kazala je Borovinić Bojović.

Ona je poručila da odaje priznanje svim crnogorskim medijima za profesionalan, naučno utemeljen, pristup prilikom izvještavanja o vakcinama i imunizaciji.

“Crnogorski mediji su, za razliku od nekih kolega u regionu i svijetu, odoljeli “žutilu tiraža” po cijenu javnog zdravlja, i zahvalna sam im svima na tome”, istakla je Borovinić Bojović.

Prema njenim riječima, to je jedan od razloga zahvaljujući kome Crna Gora, u kojoj je dugo i ozbiljno zapuštana oblast vakcinacije, danas ima svakog drugog punoljetnog građanina koji je vakcinisan protiv koronavirusa.

“Preko 50 odsto punoljetnih vakcinisanih prvom dozom smatramo uspjehom jer smo zemlja koja je od 2016. do 2019. spala sa 90 na oko 20 odsto djece koja su vakcinisana MMR-om”, rekla je Borovinić Bojović.

Ona je dodala da zato rezultat u procesu vakcinacije protiv korona virusa “ne možemo da ne smatramo solidnim uspjehom”.

Borovinić Bojović je rekla da su Ministarstvo zdravlja i sve zdravstvene ustanove nastojale da, u okviru svojih zakonskih mogućnosti, sve vrijeme da budu na raspolaganju za odgovore na sva pitanja.

“Uz to, ponosna sam na činjenicu da su crnogorski ljekari i medicinsko osoblje postali sastavni dio i medijske svakodnevice jer praktično da nema dana kada se naš glas ne čuje u jutarnjim programima, radio emisijama ili u dnevnoj štampi”, rekla je Borovinić Bojović.

Ona je kazala da su Ministarstvu novinarska pitanja nekad bila smjernice za putanju kojom se u određenim oblastima treba kretati.

“Ohrabrujemo sve medije da nastave da rade svoj posao po uzusima profesije, a mi, s druge strane obećavamo da ostajemo na raspolaganju da zajedničkim snagama unaprijedimo zdravstveni sistem u cilju dobrobiti svakog građanina Crne Gore”, rekla je Borovinić Bojović.

Kako je navela, zahvaljujući medijima zna se da je COVID testiranje u Njemačkoj tokom prošle godine do oktobra koštalo kao dva PCR sistema i da se na nalaz testa čekalo po sedam-osam dana, ocjenjujući da je Crna Gora tako ulazila u epidemiološki skandal.

“Zato, s ponosom mogu da kažem da ove godine nema lažiranja i friziranja podataka da bismo bili upodobljeni niti “corona free” niti bilo kojoj zelenoj listi već testiramo najmanje četiri puta više nego tokom 2020. godine jer nema kontrole epidemije bez opširnog istraživanja”, rekla je Borovinić Bojović.

Ona je kazala da je opsežno, a ne jednostrano istraživanje, tačka gdje se zdravstvo i mediji srijeću i ukrštaju.

“A samo iz tog sveobuhvatnog nalaza izvodi pravilan i tačan nalaz. Rendgen pluća ne može da se očita samo iz nalaza šećera niti obratno”, dodala je Borovinić Bojović.

Ona je ukazala na činjenicu da je Klinički centar Crne Gore (KCCG) tokom prošle godine bio zatvoren šest mjeseci, za sve što nijesu bili hitni i COVID pacijenti.

“Od januara ove godine KCCG radi apsolutno sve, nikad nije zastao ni na sat. A u Crnoj Gori, svake nedjelje, u svim bolnicama, domovima zdravlja i Hitnoj pomoći uradimo oko 140 hiljada pregleda, operacija, prijema i slično”, rekla je Borovinić Bojović.

Prema njenim riječima, s jedne strane, zabrinjava činjenica za tolikom ljekarskom pomoći.

“Ali, s druge strane, nemojte reći da nema boljeg dokaza o tome koliko je predan naš kompletan zdravstveni sistem - od direktora, preko ljekara i medicinskih sestara, do vozača i higijeničara”, dodala je Borovinić Bojović.