Federacija BiH vodeća je po visini prosječne zarade u državnoj upravi.

S druge strane, Srbija ima najniže zarade u državnoj upravi (536 eura) i u zdravstvu (463 eura), a Federacija u rudarstvu (528 eura) i uslugama smještaja i ishrane (279 eura). Najmanje razlike između ovih država i entiteta postoje kada se posmatraju proskečne plate u obrazovanju.


Prosječna zarada u Srbiji tokom dva ljetnja mjeseca bila je gotovo identična prosjeku u Republici Srpskoj (467 u odnosu na 466 eura). Zarade su bile niže za 14 eura nego u Federaciji BiH (481) i za 50 eura u odnosu na Crnu Goru koja je tokom jula i avgusta imala najveći prosjek od 517 eura.

Najveće razlike u finansijskim djelatnostima i nekretninama
Ekonomista Miroslav Zdravković navodi da, posmatrajući sve djelatnosti u ovim državama i entitetima, Srbija ima najveće plate i u trgovini (391 eura), stručnim, naučnim inovacionim i tehničkim djelatnostima (580) i u administrativnim i pomoćnim djelatnostima (419).

Značajna razlika je i u oblasti informisanja i komunikacija, gdje je Srbija sa prosječnom zaradom od 826 eura skoro za 100 evra ispred Crne Gore (729 eura).

“Crna Gora ima najveće plate još i u djelatnostima snabdijevanja vodom (489 eura), poslovanju sa nekretninama (757), obrazovanju (502) i umjetnosti, zabavi i rekreaciji. Ovdje umetnost treba shvatiti relativno, jer su zarade u ovom sektoru u svim državama među najnižim, pa je 434 eura u Crnoj Gori samo malo više od plata kolega u susjednim zemljama”, ističe Zdravković.

Najveću prednost Crnogorci imaju u finansijskim djelatnostima i delatnostima osiguranja, gdje zarađuju prosječno 1.001 ejro (u odnosu na 859 u Federaciji BiH), i kod poslovanja nekretninama – 757 eura, u odnosu na srpskih 479.

Federacija BiH ima najviše plate u snabdijevanju električnom energijom, državnoj upravi, zdravstvu i ostalim uslužnim delatnostima, dok Republika Srpska nema najveće prosječne zarade ni u jednoj djelatnosti, ali su od Federacije BiH plaćeniji radnici u rudarstvu, prerađivačkoj industriji, uslugama smještaja i ishrane i u administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima.

Miroslav Zdravković ističe da je od samog iznosa prosječne plate važnija raspodjela kojom se dolazi do prosjeka.

“Na primjer, da li većina građana ima zaradu sličnu prosječnoj ili je struktura zarada bipolarna, pa imamo ‘statističku sarmu’. Zatim, kakvi su radni uslovi i sigurnost posla”, navodi Zdravković.

On takođe smatra da su, u odnosu na navedene podatke, mnogo važnija pitanja tendencije u kretanju zarada, sklonost odlasku u inostranstvo po djelatnostima, struktura nezaposlenosti u odnosu na potrebe za zapošljavanjem, prava zaposlenih i radno zakonodavstvo.

Javni i privatni sektor
Posmatrajući cijeli region, odnosno zemlje bivše Jugoslavije, najveća prosječna plata isplaćena za maj ove godine bila je u Sloveniji i iznosila je 1.113,88 eura, a najmanja u Sjevernoj Makedoniji – 413,67 eura.

Prosečna plata u Hrvatskoj bila je 886,92 eura, Crnoj Gori, ali za jun, 516 eura, u Bosni i Hercegovini u maju je iznosila 472,88 eura, a u Srbiji 470,64 eura.

Prosječna plata u javnom sektoru u Srbiji u junu ove godine bila je 59.389 dinara, pokazuje zvanična statistika. Istovremeno, prema anketi Mreže za poslovnu podršku, privatni sektor je imao prosječnu zaradu od 322 eura, odnosno oko 37.900 dinara.