Foto: arhiva

Medojević je kazala da postoje podaci koji se odnose na 2019. godinu.

Ona je kazala da je u 2019. godini stopa rizika od siromaštva iznosila 24,5 odsto, odnosno svaki četvrti stanovnik Crne Gore je bio siromašan.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se 17.oktobra od 1987. godine, kada se na otkrivanju spomenika u Parizu, u čast žrtava ekstremnog siromaštva, nasilja i gladi, okupilo oko 100 hiljada ljudi.

“Skoro 40 odsto djece nalazilo se u riziku od siromaštva, najviše ih je iz porodica koje imaju niži stepen obrazovanja što ukazuje na važnost obrazovanja djece”, rekla je Medojević.

Kako je kazala, tvrde da je na osnovu našeg rada sa ugroženima stanje u prošloj i ovoj godini drasticno lošije.

“Od početka pandemije zvanično je oko 10 hiljada radnika dobilo je otkaz, koliko je tek otpušteno onih koji su radili neformalno, koji nisu imali osiguranje pa ne možemo pratiti raskid radnog odnosa”, navela je Medojević.

Prema njenim riječima, zaposleni ukoliko nemaju sreću da rade u državnim organima, jer su tamo plate više a i mogu kad su bolesni ići na bolovanje, odsustvovati kad su im djeca bolesna, imati više dana godišnjeg odmora, najčešće imaju platu od 250 do 350 EUR.

“Prosječnu platu od 530 eura bi logično trebalo da prima najveći broj zaposlenih, kod je nema skoro 70 odsto njih”, kazala je Medojević.

Ona je rekla da oko 130 hiljada penzionera prima najnižu penziju od 145,77 EUR, a da prosječna penzija iznosi 293 EUR

“Naši penzioneri, nažalost spadaju među najugroženije u Evropi. Skoro po pravilu, polovinu svojih primanja ostave u apoteci. Do sljedeće penzije ostanu , kako sami kažu, na vodi i golom hljebu”, dodala je Medojević.

Ona je istakla da je nezaposlenih je zvanično 53.958 a broj onih koji nisu na Zavoda za zapošljavanje, nije poznat.

Medojević je kazala da je broj ukupno nezaposlenih u Crnoj Gori morao biti dostupan jer je dragocjen podatak, kako bi se planirala efikasna akcija umanjenja nezaposlenosti i siromaštva.

“Koliko imamo porodica kod kojih nije zaposlen ni jedan član porodice, ne znamo a veoma je važan podatak jer direktno ukazuje na siromaštvo. Država bi morala raditi na tome da posao dobiije barem jedan član takve porodice”, rekla je Medojević.

Ona je istakla da se ne zna koliko je onih koji zbog strogih pravila dobijanja socijalne pomoći ne mogu da je koriste a koji nemaju mogućnost da se prehrane, plate struju, kiriju.

“Minimalna potrošačka korpa bez stanarine iznosi 659 EUR i pokazuje minimum primanja, koje bi trebala da ima na raspolaganju prosječna porodica u Crnoj Gori”, dodala je Medojević.

Ona je ocijenila da je situacija alarmantna, kada se vidi koliko ima nezaposlenih, kolike su plate i penzije i “zapitajmo se koliko građana u Crnoj Gori realno živi u siromaštvu”.

Medojević je rekla da su, prepoznajući urgentnu potrebu da se zaštite najranjivije kategorije, pogotovo djece, tokom trajanja ove teške krize, praktično sve zemlje svijeta uvele nove mjere socijalne zaštite.

Crna Gora, kako je dodala, i dalje ima iste, ukoliko se ne računa dječiji dodatak koji nije donio mnogo dobrobiti onima koji zaista žive u nemaštini.

Ona je kazala i da je socijalni karton odgovor na mnoga pitanja.

“Naša socijalna pomoć je toliko mala da ugroženi od nje ne mogu da plate čak ni stanarinu. Ništa nismo uradili da bi povećali broj socijalnih stanova i tako olakšali život najugroženijima, dok je za funkcionerske bilo novca dovoljno”, rekla je Medojević.

Kako je kazala, reforma sistema socijalne zaštite i osnivanje raznih servisa podrške građanima je neminovnost.

Medojević je navela da je UNICEF, da bi se spriječilo povećanje siromaštva djece, preporučuje da Vlada proširi obuhvat programa socijalne pomoći za porodice i djecu.

“Najizloženija riziku od siromaštva su nezaposlena lica a mi ih trenutno imamo, zvanično oko 54 hiljade, dok je najniža stopa rizika utvrđena među zaposlenima, čiji je broj u padu”, dodala je ona.

Ona je poručila da se Banka hrane zalaže za dječiju karticu koja bi podrazumijevala brojne popuste za kupovinu obuću, odjeću, hranu, prevoz, udžbenike.

"Siromaštvo je najveća moguća nepravda koja se neće smiriti dok se uzroci ne iskorijene”, istakla je Medojević