Ilustracija, Foto: Pixabay

Razloga za uvođenje empatije u škole je mnogo. Dokazano je da to pomaže u građenju boljih odnosa, smanjuje broj maltretiranja među vršnjacima i pomaže u poslu. Empatični tinejdžeri su mnogo više orijentisani zadacima i ciljevima, za razliku od tinejdžera koji nemaju razvijenu empatiju.

S obzirom na to da je cijelo školovanje u Danskoj vrlo progresivno i orijentisano na razvoj osnovnih životnih vještina, ne čudi da se i ovaj predmet našao na listi u školama. Jedan sat sedmično posvećen je lekcijama iz empatije, a izučavaju je djeca starosti od 6 do 16 godina.

Tokom časa učenici razgovaraju o svojim problemima, bili oni u vezi sa školom ili ne. Potom zajedno sa cijelim razredom traže rješenja. Osnova solucija nalazi se u pažljivom slušanju i razumijevanju. Ukoliko se desi da ne postoje problemi o kojima može da se razgovara, učenici mogu da provedu vrijeme uživajući i odmarajući se. To je nešto što Danci zovu hygge, a za šta u našem jeziku ne postoji odgovarajući supstitut. Najprostije objašnjeno, to je stvaranje prijatne, tople i intimne atmosfere.

Timski rad je ključna karika u izučavanju empatije. Rezultati istraživanja pokazali su da je 60% zadataka u danskim školama izvršeno upravo uz pomoć timskog rada. Ne ističu se pojedinci, već se radi na tome da se pomogne manje talentovanim đacima kojima treba pomoć. Zajedničkim učenjem djeca mogu da nauče mnogo više stvari nego kada se takmiče između sebe za bolje ocjene i veću pažnju.

Naše školstvo nije ni blizu napredno kao Dansko i sigurno da nećemo uskoro imati mogućnost da ovakve životno važne stvari naša djeca izučavaju u školi, ali se nadamo da smo vas ovom pričom inspirisali da samostalno, u porodici, posvetite vrijeme danskom načinu odgoja i brige. Vaša djeca će biti zahvalna i lakše će se nositi sa svim što im život donese u budućnosti, piše portal Bambo Nature.


(Radiosarajevo.ba)