Prevencija umjesto posljedica

Dobar sluh i komunikacija važni su u svim fazama života. Gubitak sluha (i srodne bolesti uha) mogu se izbjeći preventivnim radnjama kao što su zaštita od glasnih zvukova, dobre prakse njege uha i imunizacija. Neophodno je blagovremeno utvrditi i zatražiti odgovarajuću njegu. Ljudi kojima prijeti gubitak sluha trebaju redovno provjeravati svoj sluh, a oni koji izgube sluh (ili dobiju srodne bolesti uha) trebaju potražiti njegu samo i isključivo kod zdravstvenog radnika.

Broj ljudi koji žive sa neutvrđenim gubitkom sluha i bolestima uha je neprihvatljiv. Potrebne su pravovremene akcije kako bi se spriječio i riješio gubitak sluha. Zaštita sluha čovjeka mora biti uključena u nacionalne zdravstvene planove za univerzalno zdravstveno osiguranje.

Bezbolni pregledi djece i odraslih

Kod djece je teže uočiti oštećenje sluha nego kod odraslih osoba i to je jedan od razloga zašto je važno da svako dijete bude dio skrining pregleda koji se provodi u školi ili generaciji kojoj dijete pripada. U okviru skrining pregleda provodi se audiometrija, odnosno bezbolno ispitivanje sluha, koja se bilježi na audiogram. Određuje se najmanja glasnoća čistog tona kojeg ispitanik čuje – tzv. prag sluha. Pretraga se obavlja u tihoj prostoriji sa slušalicama i ispitaniku se puštaju različite frekvencije zvuka koje on javlja kad ih primijeti (čuje), te se na osnovu toga stvara grafički prikaz praga sluha.

Kada odrasle osobe trebaju ići na pregled sluha?

Kad počnu glasnije pričati, kad imaju stalnu potrebu da druge osobe ponove rečeno, kad se naprežu da bolje čuju ili ne razumiju razgovor, pogotovo u bučnijim situacijama, ili imaju mišljenje kako svi drugi nerazgovijetno pričaju i “mumljaju”. Kontrola je neophodna i poželjna i kad osobe neprestano pojačavaju zvuk televizora ili radija, izbjegavaju društvo, osjećaju zujanje u jednom ili oba uha ili odaju dojam nezainteresirane osobe koja sporo reaguje.