Nasilje koje se dogodilo na njemačkim ulicama i trgovima 9. novembra 1938. godine označilo je početak državno organizovanog, pravno legitimisanog i javno podržanog progona Jevreja, koji je završen ubistvom velikog broja nedužnih muškaraca, žene i djece. Oko 30 hiljada jevrejskih muškaraca je odvedeno u koncentracione logore, gdje su kasnije mučeni, a oko hiljadu je ubijeno.

"Kristalna noć" je simboličan početak tragedije jevrejskog naroda, odnosno, holokausta, tokom kojeg je ubijeno šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, kao i oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, Lgbt lica, političkih predstavnika i ostalih grupa.

Nažalost, zločini iz tog mračnog razdoblja u istoriji čovječanstva nisu bili dovoljna opomena ostatku svijeta da smogne snage i spriječi ponavljanje takvih događaja u budućnosti.

Generalna skupština Ujedinjenih Nacija, na zasijedanju od 01. 11. 2005. godine je donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koja apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji holokausta, kako bi se iskazala odlučnost u borbi protiv sprječavanja genocida i svih oblika anti-semitizma, rasizma i ksenofobije u budućnosti.

Obilježavanjem 9. novembra, države, njene institucije, civilno društvo i građani imaju mogućnost da se podsjete sa činjenicama ideje fašizma, o holokaustu, razmišljaju o njima te preduzmu aktivnosti i akcije koje su usmjerene na zauzimanje kritičkog stava prema politikama koje šire mržnju, netrpeljivost, nasilje i strah.

Iz Građanske alijanse (GA) saopštavaju da je ovo prilika da se javnosti skrene pažnja na probleme rasizma, ekstremizma i fažizma sa kojima se i danas borimo u cijelom svijetu i na to koliko je još potrebno da radimo na ovom pitanju.

"Da li smo mi u Crnoj Gori i pored jakog pokreta koji smo imali pobijedili fašizam i dalje je otvoreno pitanje. Posebno u svijetlu ratnih zločina koji su se desili, a nijesu istraženi i odgovorni nijesu sankcionisani, nije došlo do pomirenja, danas je etnička distanca izrazito visoka", kaže se u reagovanju.

Kako se ocjenjuje, govor mržnje na nacionalnoj osnovi je naročito prisutan prema Romima, a nacionalizam je u porastu.

"Nažalost, sa druge strane, vlasti se ne snalaze i ne pronalaze adekvatan odgovor", poručili su iz GA.