Foto: Ilustracija

Glavni cilj obilježavanja Svjetskog dana čistih ruku 15. oktobra je razvoj kulture pranja ruku sapunom, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou, jer mali broj ljudi pere redovno ruke u kritičnim momentima – na primer poslije upotrebe toaleta, prije i poslije njegovanja bebe, prije pripremanja hrane.

Neki podaci pokazuju da svake godine 3,5 miliona djece u svijetu ne doživi svoj prvi rođendan zbog dijareje i pneumonije.

Pranje ruku sapunom je jedna od najefikasnijih i najisplativijih mjera prevencije dijareje i upale pluća, bolesti koje su najodgovornije za umiranje djece do godinu dana, ukazuju stručnjaci.

Uprkos tome što je pranje ruku sapunom spasonosna mjera, veliki je izazov promovisati jednu apstraktno dobru ideju i pretvoriti je u praktično ponašanje koje se primjenjuje uvijek kada je to potrebno – kod kuće, u školi, u nekoj drugoj situaciji i okruženju: u lokalnoj zajednici i širom svijeta.

Globalna inicijativa „Pranje ruku sapunom“ ima međunarodni karakter, i od 2001. godine uključuje u svoju djelatnost brojne svjetske organizacije među kojima su široj javnosti najpoznatije UNICEF i Svjetska Banka.

Pranje ruku sapunom je spasonosna mjera koja je i tehnološki i finanasijski dostižna svim zemljama i svim zajednicama i pojedinačno je najisplativija zdravstvena intervencija.

Prvi put je Svjetski dan čistih ruku obilježen 15. oktobra, 2008. godine, kod nas i u celom svijetu.

Pranje ruku sapunom redukuje bolesti među kojima su dijareja, akutne respiratorne infekcije, stomačne infekcije i infekcije kože i očiju, a higijenske intervencije, koje uključuju i edukaciju i promociju pranja ruku, mogu da dovedu do smanjenja nastanka više od 45 odsto slučajeva bolesti praćenih prolivom.

Osnovne poruke koje obilježavanje ovog dana donosi su veoma jednostavne i dostižne:

Pranje ruku sapunom je spasonosna mjera koja je i tehnološki i finansijski lako ostvarljiva u svim zemljama i svim zajednicama;

Pranje ruku sapunom je pojedinačno (svakoj osobi) najisplativija zdravstvena intervencija;

Pranje ruku sapunom značajno smanjuje vjerovatnoću nastanka: dijareje (uključujući i koleru), intestinalne (crevne) infekcije, akutne respiratorne (disajnih puteva) infekcije i infekcije kože i očiju;

Pranje ruku samo vodom nije dovoljno – obavezno je korišćenje sapuna.

Jednostavna higijenska mjera pranja ruku sapunom - uvijek i neizostavno - kada je to potrebno smanjuje rizik (za 42 - 47%) od nastanka bolesti praćenih prolivom. Bilježi se, međutim, da širom svijeta, svake godine umire od dijareje uključujući i koleru 1,8 miliona ljudi. U ukupnoj smrtnosti od dijareje u 90% slučajeva su djeca u starosnoj grupi do pet godina. Od svih smrtnih slučajeva uzrokovanih dijarejom smatra se da je 88% nastalo zbog neispravne vode, zbog ne odgovarajućih sanitarno- zdravstvenih mjera i zbog ne odgovarajuće higijene (lične i opšte). Šireg značaja su podaci UNICEF–a, prema kojima 280 miliona djece svieta - starosne grupe do pet godina - živi u domaćinstvima koja nisu obuhvaćena sanitarno-zdravstvenim merama.

Na osnovu iznijetih, samo najvažnijih podataka, lako se može zaključiti zbog čega će širenje navike pranja ruku sapunom značajno doprineti dostizanju Milenijumskog cilja: Smanjenje umiranja djece u starosnoj grupi do pet godina za dvije trćine i to do 2015. godine. Ekonomske dobiti od postizanja ovog cilja vezanog za sanitarno-zdravstvene mjere mogu se lako izračunati – jedan dolar ulaganja donosi deset dolara dobiti.