Foto: Ilustracija
Vlada je 24. aprila zadužila „Montefarm“ da, po hitnom postupku, u skladu sa zakonom, bez sprovođenja postupaka javnih nabavki, sprovede hitnu nabavku ljekova koji fale u apotekama. Na listi ljekova koje je „Montefarm“ tada dostavio Vladi su, pored ostalih, tablete „famotidin“, ljekovi za liječenje arterijske hipertenzije - „fosinopril“, „fosinopril plus“, „amlodipin“, „propranolol“, zatim za liječenje poremećaja rada štitaste žlijezde – „levotiroksin“, te antibiotici „doksiciklin“, „amoksiciklin“, „rifampicin“.
Fale i „ibuprofen“, „bromazepam“, „alprzolam“, „haloperidol“. Na listi su i ampulirani ljekovi: „diklofenak“, „paracetamol“, zatim fiziološki rastvor, „manitol“, „azitromicin“, „vankomicin“, kao i neke vrste bioloških ljekova.
Nakon odluke Vlade Crne Gore da odobri hitnu nabavku nedostajućih ljekova „Montefarm“ je vrlo brzo reagovao, tako da su uglavnom svi ljekovi već isporučeni našim apotekama – rečeno je Pobjedi juče iz ove ustanove.
Ranije je u intervjuu za Pobjedu ministar zdravlja, Kenan Hrapović, kazao da će ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, deficitarni ljekovi stići u Crnu Goru kanalom iz Srbije. Iz „Montefarma“ nam je juče rečeno da se ampulirani ljekovi ne distribuiraju apotekama, već isključivo javnim zdravstvenim ustanovama i ,,svi su isporučeni tamo gdje je postojala potreba za njima“. Nijesu precizno odgovorili na naše pitanje da li su kupljene količine dovoljne i za koji period.
„Količine koje su u ovom trenutku obezbijeđene su sasvim dovoljne, a komentar „Montefarma“ i prognoze o njihovoj budućoj potrošnji u Crnoj Gori je nezahvalan, iz razloga što građani svoje recepte realizuju i u privatnim apotekama“, kazali su iz ove ustanove.
Ljekovi se, kažu, proizvode u različitim jačinama i farmaceutskim oblicima, ,,povremeno može doći do nestašice jednog ili drugog oblika ili jačine i u takvim slučajevima građani mogu, uz konsultaciju sa svojim izabranim ljekarem, prilagoditi doziranje lijeka koji je u tom trenutku dostupan“.
Iz Vlade su ranije saopštili da je nabavka ljekova na međunarodnom tržištu otežana, budući da su u jeku pandemije neke države važne resurse čuvale za vlastite potrebe, odnosno zabranile izvoz određenih ljekova koji su bili u prodaji i na crnogorskom tržištu.
Izvor: PortalAnalitika