Ilustracija, Foto: Shutterstock

Ponedjeljkom i srijedom sport, utorkom i četvrtkom kurs stranog jezika, a petkom dramska, ples ili muzička škola. Tu je još i učenje i pisanje zadataka, pa dijete jedva može da stigne da se odmori i druži. Upravo tako - natrpano - može izgledati raspored svestranog školarca.

Roditelji često misle da djeca trebala da se oprobaju u svemu u svačemu, nerijetko to i sama djeca žele, ali nekad treba podvući crtu. Učenik višeg razreda, na primjer, smatra da može da 'pohvata' sve ove obaveze, ali vremenom postaje jasno da mu je obaveza jednostavno previše. Isto važi i za učenike nižih razreda - i njima se dešava da budu rastrgani između škole, muzičke škole i treninga pa roditelj, u razgovoru s djetetom, treba odrediti prioritete.

Evo kako ćete to najlakše prepoznati. U tom slučaju nemojte tjerati dijete da po svaku cijenu treba da polaziti sve aktivnosti. Bolje je da se posveti jednoj ili maksimalno dvjema koje ga u tom trenutku najviše zanimaju.

Pokazuje znakove stresa

Starije dijete vjerojatno će priznati da je pod stresom, da je umorno i da nema volje ni za šta. Prati li ga takav raspored od ranih dana, velike su šanse da će do srednje škole doživjeti 'burnout', odnosno sindrom izgaranja. On uključuje osjećaj stalne preplavljenosti obavezama, gubitak motivacije, umor, iscrpljenost, osjećaj neuspjeha, odlaganje izvršenja obaveza… Kako dijete ne bi u budućnosti doživjelo 'burnout', potrebno je uvidjeti da djetetu mnogobrojne obaveze sve teže padaju.

“Znakovi stresa kod djece uključuju grickanje noktiju ili čačkanje kože”, kaže dr. Kimberley. Takođe, ako dijete zaboravlja sve češće sportsku opremu ili nešto drugo, to bi isto mogao biti znak da ga obaveze preplavljuju. Takođe, djeca pod stresom odjednom su sklona da imaju nisko samopouzdanje i loše se osjećajui nakon završetka ianškolske aktivnosti.

Ima probleme sa snom

Kad je dijete 'prebukirano' postaje bezvoljno i umorno. ''Djeci treba više sna nego odraslima, pa se pobrinite od tome da se dijete naspava ako ga sljedeći dan očekuje naporan dan'', kaže psihološkinja Kimberley i dodaje da bi djeca trebala da prije treninga pojedu kvalitetan obrok - naravno ne 10 minuta prije treniranja To znači da nije dobro da dijete polazi sportske ili druge aktivnosti direktno iz škole ako taj dan nije pojelo cjelovit obrok. Problemi sa snom se, kao i kod odraslih, javljaju kad dijete prije spavanja razmišlja o tome kako ga sutradan očekuje učenje, pa pismeni, pa trening - bez poštenog predaha. U tom slučaju brdo aktivnosti i cjelodnevno izbivanje iz kuće neće ih natjerati da odmah utonu u san nego totalno suprotno.

Odnos s djetetom vam je narušen

Osjećate li da više ne vidite dijete nego što ga vidite, pokušajte da nešto promijenite. Posao to nekada ne dozvoljava, ali možda ni djeteta nema kod kuće po pola dana. Svaki roditelj bi trebao da barem sat vremena u danu kvalitetno provede sa svojim djetetom. Sigurno je da održavanje prisnog odnosa otežava stalna jurnjava, gužva u saobraćaju dok ga odvozite na aktivnost ili njegovo negodovanje jer bi danas radije bio s prijateljem nego na času u muzičkoj školi ili treningu. To je znak da neke stvari treba da presložite - cilj vanškolskih aktivnosti nije da one i vama i djetetu budu 'muka'.

Primjećujete neki problem u ponašanju

U zavisnosti od toga koliko ima godina, djetetovo nezadovoljstvo natrpanim rasporedom možda možete da povežete s promjenama u ponašanju. Naravno da to nije uvijek slučaj, ali ako je vaše dijete donedavno bilo poslušno, a sad se protivi treneru, učitelju i vama, pokušajte da shvatite šta ga muči. Ako je po srijedi nagomilavanje stresa, ne treba prijetiti niti ga kažnjavati, već prvenstveno - razgovarati. Djeca se različito nose sa stresom, s tim da u mlađoj dobi još nemaju razvijene mehanizme i otpornost pa im možda upravo nepredvidljivo ponašanje služi kao apel da im treba odmor.

Dijete je tužno ili zabrinuto prije aktivnosti

Može se dogoditi da dijete plače zbog nekog događaja u vrtiću ili školi, ali ako se tuga, zabrinutost i ljutnja često javljaju baš prije treninga, treba stati i promisliti. Izbjegavajte daljnje prijetnje ili pritiske, izađite u prirodu i zajedno nađite najbolje rješenje. Tako će dijete lakše naučiti kako regulisati emocije i razgovarati o problemu. Na kraju, dijete ne bi trebalo da polazi aktivnost samo zato što ste to platili nego zato što to želi. Lako je moguće da dijete više ne zanima ista aktivnost kao i prije dvije godine - u tim ga slučajevima treba motivisati da ipak pokuša, a ako vidite da to jednostavno završava suzama, oslobodite mu raspored. Ne treba da bude u svemu ni odlično u svim područjima.

Nesigurno je

Dijete treba podsticati u gradnji samopouzdanje jer je to dugačak proces. ''Kad djeca imaju previše školskih i vanškolskih aktivnosti, počnu preispitivati svoju sposobnost učenja novih vještina i osjećaju se kao da nijesu dobra ni u čemu”, kaže dr Kimberley. Najradije bi se povukla iz jedne od aktivnosti jer ne vidi napredak. To je savršena prilika o ličnom rastu i lekcija da ništa ne ide preko noći, ali i o sopstvenoj vrijednosti. Ako primijetite da određena aktivnost djetetu srozava samopouzdanje ili mu stvara osjećaj pritiska, razmislite o razgovoru s osbom koja vodi tu aktivnost. Ako ni to vremenom ne pomogme, probajte da nađete adekvatno rješenje.

Psihičko stanje ipak je najvažnije i ako vidite da dijete 'kaska' za školskim obavezama zbog večernjih aktivnosti svakog dana, razmislite što je najbolje za njega u određenom uzrastu. Dijete ne bi trebalo da se odriče igre, prijatelja niti da se udaljava od porodice jer ima previše različitih aktivnosti.

Izvor: vijesti