Foto: Pexels

Kako su Pobjedi kazali iz Fonda za zdravstveno osiguranje, za taj period izgubljeno je 435.300 radnih dana.

Međutim, u koliko slučajeva je došlo do zloupotrebe ne postoje precizni podaci, a sagovornici Pobjede saglasni su da ih je teško i dokazati.

Pomoćnica direktora Sektora za zdravstveno osiguranje u Fondu Vukosava Pejović kazala je za Pobjedu da, za sada, u pravnoj regulativi nema predviđenog nezavisnog tijela vještačenja (komisije) koja bi sprovodila posebnu kontrolu i u skladu sa propisanim postupkom i svojim ovlašćenjima donijela zaključak da je određeno bolovanje bilo neopravdano. Ona je propisana novim izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

U planu posebna komisija

"Komisija sa ovakvom nadležnošću biće formirana u Ministarstvu zdravlja i postupaće po zahtjevima poslodavaca koji iskažu sumnju da određeni zaposleni zloupotrebljava pravo na privremenu spriječenost za rad", kazala je ona.

U Fondu se, objašnjava Pejović, odobravaju bolovanja osiguranicima nakon 30. dana, na osnovu uputnice izabranog doktora i prijedloga odgovarajućeg ljekara specijaliste da kod osiguranika postoji potreba da daljom ocjenom privremene spriječenosti za rad.

"Ljekarska komisija je sastavljena od tri ljekara specijalista odgovarajuće grane medicine i ocjenu za dalju privremenu spriječenost za rad cijeni isključivo na osnovu priložene medicinske dokumentacije osiguranika. Iz ovih razloga ne mogu se izdvojiti ,,opravdana“ od ,,neopravdanih“ bolovanja. Svaki put kada ljekarska komisija ocijeni da je osiguraniku potrebno produženje bolovanja, samim tim to bolovanje je i opravdano, jer su nalaz i mišljenje potpisala tri člana vijeća ljekarske komisije", navela je Pejović.

Ipak, kako kaže, svjesni su da se pojedinci u lancu postupanja neodgovorno ponašaju, bilo da su u pitanju sami osiguranici koji su skloni neosnovanom korišćenju ovog prava, preko ljekara zdravstvenih ustanova koji često "olako" predlažu "poštedu od posla", pa i preko pojedinih ljekara u vijeću ljekarskih komisija Fonda.

Veliki problem predstavlja i to što pacijenti često simuliraju zdravstvene tegobe. To se posebno odnosi na bolovanja do 30 dana koje propisuje izabrani doktor. Oni pišu bolovanje na osnovu uvida u zdravstveno stanje svog pacijenta i na osnovu tegoba koje imenovani iskaže, odnosno na osnovu izvještaja doktora specijaliste koji je utvrdio određenu dijagnozu.

"Pacijenti mogu bolje da simuliraju određene psihijatrijske dijagnoze, jer su one teško dokazive i njihova konstatacija se uglavnom bazira na kazivanju pacijenta", kazala je Pejović.

Zbog korone na bolovanju do kraja juna bilo oko 5.000 građana

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje kazali su Pobjedi da je od 1. januara do 17. juna bolovanje na osnovu korona virusa koristilo 4.918 osoba, po osnovu izolacije 3.121, karantina njih 998, dok je po osnovu medicinskog ispitivanja privremeno spriječeno za rad bilo 179 osiguranika.

"Kada je u pitanju prošla godina po osnovu korona virusa bolovanje je koristilo 3.397 osiguranika, od čega po osnovu izolacije 2.787 osiguranika, karantina 1.156, a po osnovu zdravstvenog nadzora (medicinsko ispitivanje) 161 osiguranik", naveli su iz Fonda.

Oni ističu da nemaju podatke o tome koliko je doktora zbog korone koristilo bolovanje jer, kako su naveli, ne vode evidenciju prema zanimanjima zaposlenih.