Ilustacija, Pexels

Mirković je pojasnio da na rast kamatnih stopa u Crnoj Gori utiču spoljni faktori kao što je kretanja kamatnih stopa na međunarodnom nivou, prije svega na nivou EU, ali da sa druge strane mogu uticati i unutrašnji faktori kao što su odluka o dodatnom zaduživanju i potencijalna promjena kreditnog rejtinga zemlje.

ECB

Rast kamatnih stopa u Crnoj Gori zavisi prvenstveno od nivoa kamatnih stopa u EU, pa je stoga očekivan rast koj em svjedočimo. Kamatne stope su u skladu sa dešavanjima na međunarodnom finansijskom tržištu. One jesu visoke sa aspekta onih kojima su potrebna sredstva bilo za potrošnju ili investicije, ali su rezultat kretanja na međunarodnim finansijskim tržištima, globalnih geopolitičkih i ekonomskim dešavanja i unutrašnje politike kazao je Mirković našoj redakciji.

Prema njegovim riječima, ako se isključe unutrašnji faktori, kamatne stope u Crnoj Gori u velikoj mjeri zavise od kretanja kamatnih stopa na međunarodnom nivou, prije svega na nivou EU.

-Dodatno, neki faktori poput ekonomskih odluka o dodatnom zaduživanju i potencijalna promjena kreditnog rejtinga zemlje dodatno mogu uticati na visinu kamatnih stopa u Crnoj Gori rekao je Mirković. On je naveo da ukoliko postanu lošiji uslovi zaduživanja domaćih komercijalnih banaka u inostranstvu, to će se odraziti i na formiranje kamatnih stopa u zemlji.

-Stoga, sve ovo ukazuje da kamatne stope ni u Crnoj Gori neće početi da skorije padaju poručio je Mirković.

On je dodao da posljednje projekcije Evropske centralne banke (ECB) ukazuju da se očekuje blagi porast kamatnih stopa u trećem kvartalu ove godine nakon čega se očekuje stabilizacija i snižavanje tek od druge polovine naredne godine.


-Teško da će biti značajnijeg odustajanja od restriktivne monetarne politike prije sljedeće godine smatra da Mirković i dodaje da Evropska centralna banka donosi odluke o kamatnoj stopi na bazi njihovog uticaja na inflaciju, ali i na kreditnu aktivnost i u krajnjem na sveukupnu ekonomsku aktivnost.

-Prema podacima, kreditna aktivnost banaka je smanjena što se negativno može odraziti na ekonomski output i ECB je svjesna i tog uticaja, pa će i on definisati konačne odluke o nivou kamatne stope. Dodatno, projekcij e inflacije za naredni period su neznatno smanjenje, što ukazuje na to da će inflacija biti fenomen prisutan i tokom narednih godina – kazao je Mirković.

CBCG

Predstavnici Centralne banke (CBCG) su nedavno saopšti-li Pobjedi da su na kraju juna ove godine prosječna ponde-risana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke izvijestile kreditni registar, iznosile 5,82 odsto, odnosno 6,34 odsto. Prema podacima CBCG, prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite mikrofinansijskih institucija (MFI) u junu tekuće godine su iznosile 19,94 odsto, odnosno 22,66 odsto.

-Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite banaka u godišnjem uporednom periodu bilježi rast od 0,76 procentnih poena, a efektivna 0,77 procentnih poena. I kamatne stope mikrofinansijskih institucija u godišnjem uporednom periodu bilježe rast i to za 0,55 procentnih poena nominalno, odnosno 0,72 procentna poena efektivno rekli su nedavno našoj redakciji su iz CBCG. Iz vrhovne monetarne institucije poručili su ranij e da je j edan od osnovnih razloga povećanja kamatnih stopa pooštravanje monetarne politike Evropske centralne banke usljed visoke inflacije ,,koje se prenijelo na sva povezana tržišta sa EU, pa samim tim i na Crnu Goru.

-Od juna prošle godine ECB je počela sa povećanjem svih referentnih kamatnih stopa, kao odgovor na visoku inflaciju, što je uticalo na povećanje kamatnih stopa kod izvora finansiranja. Šestomjesečni euribor, kao referentna tržišna kamatna stopa je usljed monetarne politike ECB za godinu dana povećan sa 0,24 odsto na 3,91 odsto, koliko je iznosio prvog jula ove godine naveli su iz CBCG i dodali da je i povećanje neizvjesnosti usljed geopolitičkih tenzija i pogoršanja opšte ekonomske situacije na međunarodnom planu uslovilo pogoršanje percepcije rizika u Crnoj Gori i posljedično uticalo na rast cijene novca, odnosno kamatne stope na tržištu.

Prema anketi o kreditnoj aktivnosti banaka koju sprovodi Centralna banka na kvartalnom nivou, banke očekuju da bi tokom trećeg kvartala tekuće godine moglo doći do dodatnog pooštravanja kreditnih uslova, kako za privredu, tako i za stanovništvo. Tu se, prije svega, kako kažu predstavnici CBCG, misli na moguće povećanje kamatnih marži, provizija i naknada, kao strožiji zahtjevi u pogledu kolaterala za kredite koji se odobravaju privredi i stanovništvu. Na kraju juna ukupna vrijednost odobrenih kredita iznosila je gotovo četiri milijarde eura, odnosno 3,98 milijardi eura, a za proteklih godinu dana ostvaren rast kredita od 12,62 odsto ili 446,4miliona eura.


(Bankar/Pobjeda)