Foto: arhiva

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je prošle sedmice 1,75 odsto, na 102,94 boda, a u jednom je trenutku dostigao i 103,93 boda, najviši nivo od 2002. godine.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao 0,9 odsto, na 129,7 jena (JPY), prenosi Hina.

Američka valuta ojačala je i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura potonula 2,2 odsto, na 1,055 USD. U jednom trenutku je zaronila na 1,047 USD, najniži nivo u više od pet godina.

U cijelom aprilu dolar je prema korpi valuta ojačao 4,8 odsto, što je njegov najveći mjesečni dobitak od početka 2015. godine.

To je posljedica signala iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da će agresivno zaoštriti monetarnu politiku kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim nivoima u više od 40 godina.

Fed je na sjednici u martu povećao kamatne stope prvi put od 2018. godine, 0,25 postotnih bodova, a već u maju će ih vjerovatno povećati daljih 0,5 postotnih bodova i najaviti plan za smanjenje ogromnih bilansa.

Dio analitičara očekuje da će Fed 0,5 postotnih bodova povećati kamatne stope i na sjednicama u junu i julu.

Na tržištu novca sada se procjenjuje da će kamata na Fedove fondove do kraja godine dostići 2,83 odsto, sa sadašnjih 0,33 odsto.

S druge strane, japanska centralna banka još će neko vrijeme voditi popustljivu monetarnu politiku kako bi podržala oporavak ekonomije, uprkos jačanju inflacionih pritisaka.

Zbog toga je kurs dolara prema jenu prošle sedmice u jednom trenutku skočio na 131,24 JPY, novi najviši nivo u 20 godina.

Cijena eura prema dolaru skliznula je na najniže nivoe u pet godina. Evropska valuta je pod pritiskom od početka ruske invazije na Ukrajinu jer su ulagači zabrinuti zbog energetske sigurnosti Evrope, visoke inflacije i usporavanja rasta privrede.

Kurs eura prema dolaru pao je u aprilu 4,5 odsto, što je njegov najveći mjesečni gubitak od januara 2015. godine.

Podršku dolaru, koji slovi za sigurno utočište kapitala u nesigurna vremena, pruža i pad svjetskih berzi četiri sedmice zaredom. Berze su pod pritiskom jer je period jeftinog novca završen, s obzirom na to da centralne banke počinju da povećavaju kamatne stope, ali i da oporavak najvećih svjetskih ekonomija usporava.

Prošle sedmice objavljeno jeda je bruto domaći proizvod (BDP) Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u prvom tromjesečju pao 0,4 odsto u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pad ekonomije od kratke, ali duboke recesije u jeku koronakrize prije gotovo dvije godine.

Eurostatov izvještaj pokazao je da je sezonski prilagođeni BDP Evropske unije u prvom tromjesečju porastao 0,4 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što predstavlja blago usporavanje rasta. Ulagači se plaše značajnijeg usporavanja u tekućem tromjesečju zbog rata u Ukrajini.

Ulagače zabrinjava i usporavanje rasta kineske ekonomije jer su zbog širenja koronavirusa već sedmicama 'zatvoreni' Šangaj i neki drugi gradovi. U petak je u Pekingu zatvoren dodatni broj prodavnica, stambeni blokovi su pod strogim mjerama izolacije, a vlasti nastoje otkriti što više kontakata zaraženih.