Foto: Printscreen

Pod uticajem visokih temperatura ljudsko tijelo luči određene stresogene hormone koji direktno utiču na skupljanje srčanih i moždanih sudova, a kao rezultat možemo imati srčani ili moždani infarkt, kazao je kardiolog prof. dr Milan Nedeljković.

"Ljudi moraju da se štite od sunca, sunce djeluje na to da se luče određeni stresogeni hormoni i ti hormoni dovode do skupljanja srčanih i moždanih sudova. Kao posledica dolazi do moždanog i srčanog infarkta. Treba se skloniti od te jake insolacije i tog jakog sunčevog zračenja. Takođe, moramo voditi računa o načinu ishrane, moramo imati pet obroka, dosta voća i povrća i tečnosti. Ljudi sa povećanim krvnim pritiskom obavezno da povedu računa o tome da smanje slanu hranu, kisjelu vodu, lubenicu jer u tom trenutku ako boluju od povećanog krvong pritiska, terapija neće djelovati. U svakom slučaju, trebaju da imaju fizičku aktivnost, barem 30 minuta", kazao je za dr Nedeljković za Polis.

Kako kaže dr Nedeljković, treba smanjiti stres, što je više moguće te naglašava da genetika ima presudnu ulogu.

"Treba smanjiti stres na minimum, koliko god je to moguće, da budemo u nekom umirenju sa samim sobom i da to širimo na druge ljude. Genetika je jako bitna, a ako je genetika u problemu, pritisak ne smije biti viši od 130 sa 80. Dok je pritisak 140 sa 90 već granica gdje se mora razmišljati o ljekovima i uvođenje dijetetski i higijenski način života (pravilna ishrana, fizička aktivnost i sl.) Sve to treba imati u vidu da bi se kardiovaskularni sistem odnosno zdravlje održalo u nekom ritmu bezbjedno za čovjeka", kazao je on.

Kao glavni faktor rizika na nastanak kardiovaskularnih bolesti povezanih sa ponašanjem, prepoznati su: konzumacija duvana, nezdrava hrana, nedostatak fizičke aktivnosti i pretjerana upotreba alkohola. Rizično ponašanje koje uključuje ove faktore rizika dovodi do četiri ključne metaboličke promjene: povećanje arterijskog krvnog pritiska, povećanje nivoa šećera u krvi, povećanje masti u krvi i povećanje tjelesne mase tj. gojaznost.