Foto: iliustracija/arhiva

On je Pobjedi kazao da je nesumnjivo da je trgovačka marža u određenim slučajevima sigurno i glavni faktor zbog ovolikog rasta cijena, ali je dodatno opterećenje što Crna Gora uglavnom sve te proizvode uvozi.

Mulešković je, komentarišući podatke o crnogorskim i globalnim cijenama osnovnih životnih namirnica koje je analizirao Fideliti konsalting, kazao da su, osim samog troška nabavke robe na međunarodnom tržištu, poskupili i ostali zavisni troškovi uvoza, što je dodatno povećalo cijene.

U podacima koje je prezentovao Fideliti konstalting se navodi da je u Crnoj Gori vjerovatno postignut svjetski rekord u "dostignutom troskoku cijena u odnosu na životni standard“.

„U Crnoj Gori se kontinuirano događa troskok cijena; prvo su se dobro zalećele, pa su baš masu odskočile, potom sasvim solidno zakoračile u džepove potrošača i na kraju beskrupulozno skočile u nebesa. U poređenju cijena iz decembra prošle godine i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou prema indeksu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), cijene mesa u Crnoj Gori porasle su 20 odsto, na globalnom nivou je to svega jedan odsto, cijena hljeba i žitarica porasle su 31 odsto, na globalnom nivou svega pet odsto, cijene ulja i masti porasle su 21 odsto, dok su na globalnom nivou pale 23 odsto, mlijeko, sir i jaja poskupila su 48 odsto, dok je na globalnom nivou taj porast svega tri odsto“, navode u analizi.

Za to, kako navode, optužuju trgovce koji su "omastili marže i troskokom cijena nemilosrdno doskočili životnom standardu građana“.

Mulešković je podsjetio da je zbog povećanja minimalne zarade u Crnoj Gori već u martu prošle godine stopa inflacije bila 9,7 odsto, što je bilo značajno više u odnosu na druge zemlje.

On smatra da su tome doprinijele i zakašnjele odluke, jer u tom momentu praktično nijesmo imali vladu. Gorivo je ponovo među najskupljim u regionu, iako su prije mjesec cijene bile najniže, dok država nije ukinula odluku o smanjivanju akciza. Mulešković je podsjetio i da je nedavno dodatno uvećanje akciza takođe imalo uticaja na poskupljenja.

„Svjedoci smo i poskupljenja koja su najavili proizvođači mlijeka, zbog rasta cijene troškova proizvodnje, a nedovoljne subvencije od drżave. Tako da možemo za svaki pojedinačni proizvod pronaći još neki razlog koji je doveo do poskupljenja. Slično je bilo i sa proizvođačima jaja. Ono što država može da uradi jesu stimulativne mjere za privrednike, kako bi na taj način negdje subvencionisala privredu da ne podiže cijene, za to je odličan primjer Hrvatska“, kazao je Mulešković.

Kada je riječ o maržama, smatra da je teško kontrolisati privrednike, te ocjenjuje da bi država mogla reagovati kreiranjem maksimalnih prodajnih cijena. To bi, u jednu ruku, kako ocjenjuje, moglo ugroziti tržište ukoliko se trgovcima ne bi isplatilo da prodaje po tim cijenama, moglo bi doći do nestašice tih proizvoda.

„Ono što je sigurno da se ovaj trend mora zaustaviti, jer će se ovakvim ponašanjem još više ugroziti životni standard“, zaključio je Mulešković.