To je saopšteno na nacionalnoj konferenciji „Izazovi u radu sa mladima“, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) „4Life“, a koji je finansijski podržala NVO Juventas kroz projekat “ARYSE (At-Risk Youth Social Empowerment)”.

Izvršni direktor NVO „4Life“, Saša Mijović, objasnio je da je glavni cilj projekta bio unapređenje kvaliteta života mladih sa društveno neprihvatljivim ponašanjem, pružanje podrške i motivacije tokom obrazovanja, ali i jačanje vještina za učešće u procesu odlučivanja.

„U februaru smo otvorili dnevni centar za mlade sa društveno neprihvatljivim ponašanjem, a u okviru njega tim naše organizacije je radio na spriječavanju razvoja takvog ponašanja, kao i recidivizma među onima koji su ih već razvili. Tokom pet mjeseci rada dnevnog centra, 64 klijenta su redovno koristila usluge našeg centra, koje su podrazumijevale savjetovanje sa socijalnim radnikom, specijalnim pedagogom i vršnjačko savjetovanje“, naveo je Mijović.

On je kazao da je kroz rad dnevnog centra, obučeno i deset mladih za participiranje u procesu donošenja odluka.

U okviru projekta je, kazao je Mijović, sprovedeno istraživanje o potrebama mladih sa društveno neprihvatljivim ponašanjem, navodeći da su ispitanici bili oni koji su imali iskustva sa takvim ponašanjem.

„Kada je riječ o rezultatima ispitivanja, 57,5 odsto mladih smatra da je nezaposlenost jedan od najvećih problema sa kojima se mladi susrijeću, dok 36,3 odsto njih navodi da je nedovoljno šansi za tu populaciju jedan od najvećih problema sa kojima se susrijeću, a“, saopštio je Mijović.

On je naveo da je 18,6 odsto ispitanika kazalo da su nedovoljna informisanost i mali uticaj mladih na dešavanja koji se njih tiču, prioritetni problemi.

Mijović je saopštio da većina mladih smatra da nemaju iste šanse u Crnoj Gori, kao u drugim državama.


„Čak 69,4 odsto mladih smatra da nemaju iste šanse, već neuporedivo manje, dok 18,9% mladih smatra da imaju jednake šanse kao u bilo kojoj drugoj zemlji. A 85 odsto mladih smatra da država mora da uradi mnogo više kako bi zaštitila mlade od različitih rizičnih faktora, poput zloupotrebe droga, alkohola, kockanje, bježanje iz škole, napuštanje školovanja“, kazao je Mijović.

On je naveo da je 46,9 odsto mladih navelo kao razlog za napuštanje ili bježanje iz škole taj što ne shvataju važnost obrazovanja, dok 28.3 odsto ispitanika smatra da to neko radi zato što mu je dosadno.

Mijović je rekao da više od 70 odsto ispitanika poznaje poznaje osobe koje koriste psihoaktivne supstance, što ukazuje, kako je ocijenio, na povećanu dostupnost tržišta droga.

On je poručio da je neophodno povećati stepen informisanosti mladih o procesu donošenja odluka i kreirati nove mehanizme građanske participacije u procesu donošenja odluka koji će biti prilagođeni svim mladima.

„Potrebno je obezbjediti održivost dnevnih centara koji su prepoznati kao „youth friendly“ servisi za mlade sa društveno neprihvatljivim ponašanjem. Angažovanost institucija i organizacija civilnog sektora mora se zasnivati na kooperativnosti i umreženosti i biti intenzivnija kada je u pitanju problem društveno neprihvatljivog ponašanja“, istakao je Mijović.

Programska saradnica u NVO Juventas, Nina Šćepanović, navela je da je ta NVO dodijelila četiri mala granta u Crnoj Gori, čiji je cilj bio jačanje kapaciteta manjih organizacija, a koja su, kako je pojasnila, dodijeljena u okviru regionalnog projekta „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“.

„Dodijeljeni su mali grantovi nevladinim organizacijama „4Life“, „Impuls“, „Defendologija“ i „Centar za prava djeteta“. Njihovi projekti su bili fokusirani na različite teme poput podrške djeci i roditeljima, mladima sa socijalno neprihvatljivim ponašanjem, djeci i mladima koji su u sukobu sa zakonom, korisnicima dnevnog centra za djecu i porodice“, pojasnila je Šćepanović.

Ona je navela da projekta „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“ teži postizanju socijalne inkluzije mladih u riziku na regionalnom nivou kroz, kako je navela, jačanje kapaciteta civilnog sektora, saradnje na regionalnom i nacionalnom nivou, kao i kroz različite aktivnosti koje se tiču zastupanja.

Predstavnik JU Centar za djecu i mlade Ljubović, Novo Vukićević, naveo je da veliki problem poslednjih decenija predstavlja porast maloljetničkog kriminaliteta, kao i kriminalitet odraslih.

On je kazao da je normativa, kad su u pitanju maloljetnici, dobro razrađena, ali da je njema primjena u praksi upitna.

„Jedan od principa u radu sa maloljetnicima, kada je u pitanju pravosuđe, jeste princip hitnosti, a dešava se da ti postupci traju dugo. Takođe, postoje stručne službe pri sudovima i tužilaštvima, uz dužno poštovanje prema sudijama i slobodnom sudijskom uvjerenju, smatram da bi trebalo imati više sluha prema ljude iz struke“, rekao je Vukićević.

Psiholog u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), Jovana Malović, istakla je da narušeni porodični odnosi otežavaju sprovođenje procesa resocijalizacije.

„Ukoliko maloljetnik nema gdje da se vrati nakon izdržane kazne, ukoliko nema roditelje, staratelje, ili se vrati u takvu disfunkcionalnu sredinu, ne dovodi se u pitanje samo uspješnost procesa resocijalizacije, već i uspješnost postpenalnog tretmana, koji je takođe veoma bitan“, kazala je Malović.

Ona je navela da je u Odjeljenju za maloljetnike trenutno smješteno osam osoba, a da taj broj nije zanemarljiv, jer podrazumijeva, kako je pojasnila, različite i individualizovane programe tretmana.

Izvršna direktorica NVO "Prima", Aida Perović, navela je da su svi u riziku da budu žrtve seksualnog nasilja, koje se, kako je kazala, može dogoditi na bilo kojem mjestu.

Ona je navela da postoje dva mehanizma vaspitavanja koja dovode do pojave nasilja.

„Glavni mehanizmi su podržavanje, opravdavanje i bodrenje kulture nasilja u Crnoj Gori. Smatramo dobrim kada učimo djecu da nikoga ne povrijede prvi, ali takođe smatramo vrlo dobrom instrukcijom kada kažemo djeci da mu, ako njih neko dira, uzvrate tri puta više. Na taj način se nasilje hrani nasiljem“, pojasnila je Perović.

Ona je navela da drugi mehanizam vaspitavanja predstavlja ulivanje osjećanja stida i krivice kod djece, zbog radoznalosti o seksualnim pitanjima.

Izvršni direktor NVO "Preporod", Jovan Bulajić, kazao da u Evropi postoje standardizovani programi primarne prevencije, a koje je, kako smatra, u Crnoj Gori potrebno unaprijediti.

„Ministarstvo prosvjete ima program primarne prevencije, kao i mi, ali moramo se zapitati šta je razlog porasta stope zloupotrebe supstanci kod mladih. Mislim da moramo poraditi na tom programu, jer onaj proces koji je standardizovan već bi morao da bude unaprijeđen, jer te mjere nisu upotrebljive u mjeri kao kada su suvojeni standardizovani procesi“, ocijenio je Bulajić

On je rekao da u Crnoj Gori ne postoji podržavajući ambijent za rješavanje problema zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, jer zavisnost nije, kako je naveo, prepoznata kao bolest.



PR pres servis