Foto: Narodna biblioteka Budve

"Broj posjetilaca ovogodišnjeg Sajma knjiga potvrđuje naše tvrdnje da je čitanje aktivnost i proces koji se danas mora njegovati više nego ikad. Veliko interesovanje i posjeta su i ove godine obilježili Sajam, što pokazuje da on ima tradiciju i da je duboko ukorijenjen, i to ne samo kod čitalaca, već i kod izdavača. Ponosni smo što je maj mjesec postao važan za izdavače iz regiona i što oni Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja uvrštavaju u svoje godišnje planove. Gosti Sajma knjiga, značajni autori različitih tematskih i žanrovskih izdanja, učesnici raznovrsnih kulturno-obrazovnih projekata, učenici i profesori brojnih osnovnih i srednjih škola, kao i najmlađi učesnici, polaznici predškolskih ustanova, iz sata u sat su upotpunjavali naš književno-umjetnički program, a podijum na Sajmu pretvorili u živu riznicu predavanja, razgovora i neizostavnog dijaloga sa publikom", saopštili su organizatori.

Istakli su da im je posebno drago što, pored podrške Ministarstva kulture i Ministarstva prosvjete Crne Gore, ove godine imaju i podršku nove uprave Glavnog grada.

Takođe su naveli da je u okviru programa 17. Sajma knjiga i obrazovanja upriličen susret i održan okrugli sto, na kojem su učestvovali direktori izdavačkih kuća: Međunarodni centar za mir - Bosna i Hercegovina, Nova knjiga i Zavod za izdavanje udžbenika - Crna gora, Kašmir promet - Hrvatska, Arhipelag i Clio - Srbija.

"Tom prilikom se razgovaralo o saradnji na polju zaštite autorskih prava i slobode izražavanja, značaju prevođenja i značaju saradnje među izdavačima, na koju su pozvali sve zainteresovane izdavače iz Evrope. Platformu za saradnju i poziv, učesnici ovog okruglog stola objaviće već naredne sedmice pod nazivom - Podgorička inicijativa", izjavio je Predrag Uljarević, osnivač Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja i direktor Izdavačke kuće Nova knjiga.

U okviru svečanog programa zatvaranja, dodijeljene su i tradicionalne sajamske nagrade.

"Tako je ove godine uručeno 20 priznanja u 14 kategorija. O nagradama je i ove godine odlučivao stručni žiri, u sastavu: akademik Siniša Jelušić, prof dr. Slavica Perović i akademska slikarka Marina Vešović", navodi se u saopštenju.

Priznanje za najboljeg izdavača, odnosno kompletnu izdavačku produkciju, dobili su Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (Podgorica) i Izdavačka kuća Prometej (Novi Sad).

"Treba samo pogledati dva kataloga za 2023. godinu koje je izdao Zavod za udžbenike i nastavna sredstva pa shvatiti koje se izuzetno vrijedno izdavačko pregnuće i savršeno utemeljena ideja o modernom školstvu i đaku novoga doba krije iza njih. Mitska figura Prometeja je ime izdavačke kuće iz Novog Sada koja već 33 godine snažno afirmiše stvaraoce u nauci, književnosti, publicistici, i kako to kažu za sebe, ”želimo da unesemo neugasiv plamen saznanja u vaše domove, probudimo čitalačku radoznalost, postavimo neka od najvažnijih pitanja sa kojima počinje sazrevanje”. Nagrada Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga za 2023. u kategoriji “najbolji izdavač za kompletnu izdavačku produkciju” zasniva se na činjenici da se radi o izdavaču koji objavljuje knjige u domenu nacionalne i kulturne istorije, antrpologije, psihologije, etnologije, lingvistike sa oko 100 naslova godišnje, što predstavlja izuzetne izdavačke napore, zato što se često radi o kapitalnim djelima koja, zbog svog značaja i uticaja na kulturu i nauku, doživljavaju reizdanja, navodi se u obrazloženju stručnog žirija", kazali su organizatori Sajma.

Direktorica Zavoda, Aleksandra Hajduković, je ovom prilikom kazala da je nagrada koja im je pripala za njih značajna iz više razloga.

"Prije svega, drago nam je da su organizatori, odnosno žiri prepoznali napore koje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva preduzima na planu konstantnig podizanja kvaliteta svoje ukupne izdavačke produkcije, koja je veoma obimna. Vjerujem da je taj iskorak prepoznala i čitalacka publika. Mi se trudimo već decenijama da budemo izdavač pažljivo odabranih djela, iz kategorije vanudženičke literature. Ovogodišnja nagrada nas obavezuje da u tom pravcu nastavimo, a sigurna sam da imamo i znanja i resursa za to. Naravno, udžbenici ostaju u centru našeg interesovanja, a i u ovom segmentu planiramo neke inovacije, kao što su izdavanje novih užbenickih kompleta i digitalna transformacija", kazala je Hajduković.

Za doprinos unapređenju izdavaštva i kulturne razmjene u regionu, priznanje je dobio inače počasni izdavač ovogodišnjeg sajma, Izdavačka kuća Clio (Beograd).

"U obrazloženju žirija sde navodi da se njihov izdavački koncept odlikuje profilisanim edicijama počev od svjetske proze, istorije, antropologije, psihologije, studija komunikacija i medija, menadžmenta i marketinga, ekologije, esejistike, preko teorije, istorije i kritike umjetničke prakse, do bibliotekarstva, muzeologije i obrazovne politike. Izučavanje kulture mladih, analiza novih socijalnih trendova, rasprave o spornim društvenim pitanjima, dešifrovanje medijske komunikacije i manipulacije u oblikovanju javnog mišljenja jesu glavni izvori inovacija."

Direktor i i osnivač kuće, Zoran Hamović, kazao je pri uručenju da mu je posebno drago što je Clio među prvima koji u okviru Podgoričke inicijative, dobija ovo priznanje.


Foto: 17. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja

"Ovo priznanje je plod tridesetogodišnjeg rada. Smatramo da se ono ogleda najprije u odgovornosti pri izboru sadržaja. Smatramo se drušrveno-angažovanom ustanovom kulture, koja svoju profesionalnost temelji prije svega na izboru knjiga, a zatim i komunikaciji sa čitaocima. U tom smislu smo organizovali i udruženje koje se zove Bilblioteka plus, koja je imala zadatak da razvija znanja o izdavaštvu, bibliotekarstvu i medijskoj psimenosti. Tu su i sadržaj, znanje i vještine, distribuirani u akademskoj zajednici i šire, preko seminara, konferencija, predavanja. Smatramo da je i to jedan od elemenata zasluge za ovu vrstu priznanja", kazao je Hamović, dodajući da su manifestacije poput podgoričkog Sajma od najvećeg mogućeg značaja, na kojima nije važno postaviti samo štandove, već njegovati zajedništvo među profesionalcima, autorima, čitaocima.

Nagrada za izdavački poduhvat uručena je JU Narodna bliblioteka Budve, za Sabrana djela Stefana Mitrova Ljubiše, kao i Centru za međukulturno razumijevanje, izdavač Omer Kajoshaj za Sabrana djela Mahmuda Derviša (I-IV). Narodna biblioteka Budve je nagrađena i za najbolje opremljen štand.


Foto: Narodna biblioteka Budve

U obrazloženju odluke žirija za Izdavački poduhvat ističe se: „Izdanja Sabranih djela Stefana M. Ljubiše čini pet knjiga: Boj na Visu, knjiga druga Pripovjesti crnogorske i primorske, knjiga 3. Pričanja Vuka Dojčevića, knjiga četvrta Govori i članci i knjiga peta Pisma. Ovo je do sada najpotpunije izdanje ovog paštrovskog pripovjednog klasika koji u raznim ravnima tumačenja potvrđuje neprekidnu aktuelnost. Izdanje nam odgovara i na bitna pitanja poput: zašto je Stefan Mitrov Ljubiša i kao pisac i kao istorijska ličnost koja je obilježila čitavo jedno doba važan i danas? Uz to, dokazuje da se Ljubišina djela danas čitaju i ne samo kao važan spomenik književne istorije, već su ona i važan orijentir u našem vremenu.“


Foto: Narodna biblioteka Budve

Direktorica JU Narodna biblioteka Budve Mila Baljević je zahvalila žiriju na uručenoj Nagradi istakavši da je to bio zaista veliki i ozbiljan izdavački poduhvat, te da ovakva nagrada obavezuje.

Obrazlažući nagradu za najbolje opremljen štand, žiri u odluci ističe: „Štand Narodne biblioteke Budve reprezentuje bogatu savremenu djelatnost ove biblioteke koja ima tradiciju dugu preko 150 godina. Ona se pokazuje u mnoštvu različitih izdanja od kojih su neka zaista izuzetna, kojima je osnovna namjera objavljivanje djela budvanskih autora i autora koji se bave budvanskim temama. Uz to je Biblioteka aktivan organizator književnih i likovnih festivala i tribina na kojima se predstavljaju djela najznačajnijih autora Crne Gore i regiona. Ove godine cjelovito predstavljanje Biblioteke dobilo je još jednu dimenziju: izložbu Stare razglednice Budve autorke Ane Zelinske iz kolekcije Arsena Melitonjana i Кeri Redi. Razglednice prikazuju Budvu na prelazu iz 19. u 20. vijek, a izložba upoznaje posmatrača i sa ranom etapom u razvoju pošte na Balkanu. Uz to, Biblioteka je aktivan promoter i konstituent realizacije ideje „Budva-Boka 2028 - Evropska prijestonica kulture“ najvećeg projekta EU iz oblasti kulture prestižne titule koja se dodjeljuje od 1985. godine. Cjelokupan tok aktivnosti prati prevashodna podrška Turističke organizacije Budve, zatim Vlade Crne Gore, posebno Ministarstva kulture i medija koje je od strane Vlade Crne Gore zaduženo da pruži neophodnu pomoć Opštini Budva i partnerima u implementaciji ovog projekta. Nadalje, budvanska biblioteka predstavlja onaj neophodni dio projekta Evropska prijestonica kulture jer različitim aktivnostima više od dvije godine aktivno radi na podsticanju kandidature ostvarujući saradnju sa brojnim domaćim i inostranim partnerima, institucijama, nevladinim sektorom, kulturno-umjetničkim organizacijama i istaknutim pojedincima. Poželimo i budvanskoj biblioteci i gradu Budvi u cjelini da u konačnom izboru bude grad koji će svojom višemilenijumskom tradicijom i kulturom savremenosti s pravom ponijeti titulu Evropske prijestonice kulture na radost i čast svih nas koji je u ovome podržavamo.“

Direktorica Baljević kazala je da je „cilj naše Biblioteke da što većim brojem programa koje radimo i imamo u planu da realizujemo idemo na putu ka cilju dobijanja aplikacije za prijestonicu kulture Evrope 2028. godine.

Za najbolju ediciju nagrađen je Arhipelag iz Beograda, za svoje „Zlatno runo“.

"Kada se žiri opredjeljivao za ovu ediciju imao je na umu visoki kriterij književnog kvaliteta i opseg romaneskne i diskurzivne raznovrsnosti unutar jednog žanra, a to je roman, pride kratka priča, što se nekada zvala pripovjetka. Jedno dublje simboličko utemeljenje leži u činjenici da je Arhipelag izdao dva kapitalna djela pod tim nazivom – jedno Borislava Pekića, a drugo Roberta Grevsa – navodi se u obrazloženju."

"„Zlatno runo“ je osnovna edicija Arhipelaga, pokrenuta istog trenutka kada je pokrenuta i izdavačka kuća. To je edicija u kojoj objavljujemo knjige savremenih srpskih i svetskih pisaca i u kojoj tragamo za novim, dobrim, zanimljivim pričama, koje prevazilaze granice i koje jesu svjedočanstvo našeg, ali mogu da budu u svjedočanstvo za svako drugo vrijeme. Književnost je jedan od posljednjih prostora u kome mogu da govore svi glasovi, u kome mogu da postoje razlike, bez potrebe da jedna drugu poništavaju", kazao je glavni urednik i direktor ove izdavačke kuće, Gojko Božović, povodom uručene nagrade.


Foto: 17. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja

"Najbolje opremljenom knjigom na ovogodišnjem sajmu proglašena je Istorija umjetnosti Crne Gore, u izdanju CANU-a, dok je priznanje za doprinos unapređenju dječjeg izdavaštva dodijeljeno Izdavačkoj kući Kašmir promet iz Zagreba. Nagradu za unapređenje elektronskog stvaralaštva dobili su Ministarstvo prosvjete Crne Gore i Unicef. Za stvaranje novih čitalaca nagradu su dobili dječiji vrtići „Đina Vrbica“ i „Ljubica Popović“, a Univerziteti Donja Gorica, Mediteran i Univerzitet Crne Gore za unapređenje obrazovnog procesa", saopštili su organizatori.

Dodijeljena su i tri posebna priznanja. To su:

- priznanje za očuvanje filmske baštine i razvoj filmske kulture u Crnoj Gori, i to Crnogorskoj kinoteci (Podgorica);

- priznanje za doprinos istraživanjima kulture Pive i Durmitora, Udruženju Pivljana i

- priznanje za doprinos objavljivanju višejezičkih izdanja Međunarodnom centru za mir iz Sarajeva.

"Priznanje je dodijeljeno i Sarajevskom sajmu, za organizovanu izložbu nagrađenih radova sa Sarajevskog sajma knjiga 2023. godine. Organizatori su na kraju svečanog programa zatvaranja uputili čestitke svim nagrađenima, i posebno zahvalili svim učesnicima, pojsetiocima i pokroviteljima, zbog kojih sajam naposljetku i postoji", zaključuje se u saopštenju.