Foto: Ilustracija

Nove procjene, naime, govore da početak rasta rata na kredite vezane za euro ne treba očekivati naredne godine kako je najavljivano prije korona krize, kao i da bi značajniji rast kamata trebalo da bude odložen bar do 2022.

Trenutna vrijednost jednomjesečnog euribora je minus 0,4 odsto, što govori o njegovom minimalnom uticaju na cijenu kredita. Poređenja radi, prije deset godina euribor je bio i veći od 4,5 procenata, a eventualni skok na dva procenta mogao bi današnju mjesečnu ratu kredita od 250 eura da poveća na 310 eura, prenosi Blic biznis.

Nakon dugogodišnjeg stagniranja, euribor je lagano počeo da raste početkom marta. Međutim, domaći i strani finansijski stručnjaci slažu se u jednom – razloga za brigu nema. Kako ocjenjuju, euribor će postepeno početi da raste tek kada se završi aktuelna kriza i njene posljedice, odnosno kada se ekonomija oporavi i poraste tražnja za novcem.

Glavni ekonomista Švedske banke u Estoniji Toni Mertsina kaže u razgovoru za “Blic” da nova kretanja euribora i rata treba vezivati za aktuelnu krizu.

“Očekujemo da će Euribor početi postepeno da raste kada se kriza završi i kada poraste tražnja za novcem. Međutim, trenutno ne predviđamo njegov snažan rast. Ne vidimo da će Evropska centralna banka ove godine mijenjati svoju politiku kamatnih stopa. Takođe, banke radije osiguravaju svoju likvidnost nego što bi pozajmljivale novac bankama sa većim kamatama”, ocijenio je Mertsina za “Blic”.

Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije, kaže da je u ovakvim okolnostima teško predvidjeti kada bi euribor mogao da počne da raste, ali se usuđuje reći da takav trend ne treba očekivati brzo.

“Mislim da Euribor definitivno neće rasti u narednom periodu, čak bih se usudio da kažem da očekujem i njegov dalji pad, jer je to efekat krize. Sve referentne kamate se smanjuju, to je uradila i naša Narodna banka, očekujem da će slično postupiti i Evropska centralna banka, tako da korisnici kredita vezanih za euro trenutno nemaju razloga za brigu”, ocijenio je Grubišić za “Blic Biznis”.

A, samo do prije nekoliko mjeseci, kada, koronu niko nije mogao ni da nasluti, očekivanja su bila drugačija.

U intervjuu za “Blic” guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković rekla je da promjene ne treba očekivati do početka 2021. godine. Njena izjava poklopila se sa mnogim izjavama iz svijeta čija je suština bila da bi 2021. trebalo da bude prva godina u kojoj će euribor, posle stagnacije, početi da raste.

“Mjere koje preduzima Evropska centralna banka, kao i sve najave o tome da li će se i kako mijenjati monetarna politika ECB, govore da do polovine 2020. godine neće biti promjena. Takođe, način na koji se govori o daljem preduzimanju mjera govori u prilog činjenici da mi čak do prvog kvartala 2021. godine nećemo imati promjena u smislu monetarne politike koje bi dovele do nekog drastičnog rasta euribora”, rekla je Tabaković početkom ove godine.

Euribor u minusu od 2016.

Euribor je kamatna stopa po kojoj banke međusobno pozajmljuju novac. Njegova vrijednost dio je ukupne kamate ne kredit, što znači da njegov rast direktno povećava i kamatu i mjesečnu ratu

Prije ekonomske krize 2008. godine, euribor je dostigao rekordnih 4,7 odsto, da bi već sljedeće godine pao na ispod tri odsto, a u 2010. na manje od jedan odsto. Nakon blagog oporavka narednih godina, euribor je od 2016. godine u minusu gdje stoji i danas.

Eventualni skok Euribora na 1,5 procenta mogao bi današnju ratu kredita od 267 eura da poveća na 316 eura, odnosno 49 eura mjesečno više.

Izvor: Blic biznis/Bankar