Približno 29 odsto globalne populacije bilo je primorano da preskoči bar po jedan obrok dnevno (Foto: Guliver/AP Photo/Rajesh Kumar Singh)

Približno 29 odsto globalne populacije bilo je primorano da preskoči bar po jedan obrok dnevno. Hroničan nedostatak hrane u svijetu ostao je veliki problem zbog niza nepovoljnih kretanja, tako da su predviđanja UN da će do 2030. godine glad biti iskorijenjena pod velikim znakom pitanja, naglašava se u ovom dokumentu.

Prema iznesenim podacima svaki 11. žitelj planete suočava se sa problemom gladi, a poteškoće su najizraženije u zemljama afričkog kontinenta, gdje od gladi pati svaki peti građanin.

„U goroj smo situaciji nego prije devet godina kada je svjetska organizacija odlučila da do kraja ove decenije iskoreni glad u svijetu“, kaže jedan od autora studije, ekonomista Dejvid Laborde.

Prema njegovim riječima, ukoliko se ovakav trend nastavi, blizu 600 miliona ljudi do kraja 2030. godine biće i hronično neuhranjeno, od čega polovina žitelja Afrike.

Podaci ukazuju na to da je lane zdrava hrana bila preskupa za više od jedne trećine žitelja naše planete. Čak 75,1 odsto stanovnika siromašnih zemalja nije moglo sebi da priušti kvalitetnu ishranu, za razliku od prilika u bogatijim zemljama, gdje svega 6,3 odsto građana nije imalo dovoljno sredstava za zdravu ishranu.

Prema najnovijim procjenama, kaže Laborde, globalno će biti potrebno gotovo četiri biliona dolara ulaganja, kako bi se glad prognala do kraja decenije kao i da je, umjesto povremenih hitnih pošiljki vreća pirinča i brašna, potrebno udruženim snagama finasirati male poljoprivredne proizvođače, obezbijediti jeftinu energiju za mnoge ruralne djelove svijeta i ekonomski podržati izgradnju velikih irigacionih sistema, naročito u siromašnijim zemljama.

Ovaj izvještaj Organizacije za hranu i agrar Ujedinjenih nacija, kako se naglašava, biće prezentovan i na ovogodišnjem skupu ekonomski najmoćnijih zemalja svijeta – G20, koji će biti održan u Brazilu 18. novembra ove godine.



(RTCG)/FoNet/N1