Kako je istakao, najviše zaposlenih u većini crnogorskih opština dolazi iz sektora ugostiteljstva i trgovine.

"U samoj opštini Budva sektor ugostiteljstva pokriva preko 2500 radnika, što uz porodice koje računaju na to mjesečno primanje, predstavlja strašan udarac budžetima ionako osiromašenih domaćinstava. Slično je i u drugim gradovima", smatra Franeta.

Kaže da je jasno da postoje određeni svjetski standardi kada je u pitanju borba u uslovima pandemije i da se moraju pratiti najnoviji trendovi kako bi se širenje zaraze smanjilo na najmanji mogući nivo. Međutim, u Pravoj Budva zahtijevaju da se pojedine mjere preispitaju prije konačnog donošenja kako bi se one, prema njegovim riječima, prilagodile crnogorskim uslovima i stanju u našoj ekonomiji.

"Ne smijemo dozvoliti da jedan tako važan izvor prihoda u potpunosti ukinemo. Moramo biti svjesni da će dobar dio građana odlaziti u gradove susjede "kažnjenim" opštinama i tamo boraviti u ugostiteljskim objektima. Dakle, pitanje je da li se postiže željeni efekat zatvaranjem kafića, kafana i restorana? Da li na taj način ugrožavamo susjedne opštine i dovodimo u opasnost od ubrzanog širenja virusa? U tom slučaju može se računati na dodatno usložnjavanje epidemiološke situacije u tim gradovima", kazao je.

Umjesto toga, predsjednik IO Prave Budva naglašava da je neophodno pronaći kompromisno rješenje.

"Naravno, ono se može ogledati i u određenoj korekciji radnog vremena ugostiteljskih objekata (primjer 08 – 18h), ali se ne smije dozvoliti stvaranje tzv. mrtvih gradova, naročito zbog toga što su sve ove pogođene opštine okrenute turizmu."

On je upitao da li dodatnim pritiskom na osiromašenog građanina nadležni provociraju njegov konačni bunt, jer, kako je ocijenio, iskonski strah od gladi je jači od straha od potencijalne opsanosti od zaraze.

Da li ovim mjerama gospoda iz NKT-a provociraju neposlušnost jednog dijela stanovništva? Insistiramo na preispitivanju odluke da najavljene mjere stupe na snagu od ponedeljka. Takođe, tražimo da članovi NKT-a unesu određenu dozu profesionalnog senzibiliteta i empatije, kako bi u ovom kratkom periodu, koliko će još moći da odlučuju o subinama ljudi, donošenje anti-Covid mjera bilo prilagođeno uslovima u Crnoj Gori, a ne samo puko prepisivanje tuđih iskustava", zaključio je Franeta.