Prema podacima Erste, Hipotekarne, Societe Generale Montenegro i Addiko banke, kamate na štedne uloge obračunavaju se na različite načine u zavisnosti od iznosa i vremenskog perioda na koji građani žele da novac povjere banci, pišu Dnevne novine.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun, kazao je da se sa tolikim prihodom od štednje na godišnjem nivou, postavlja pitanje da li postoji ikakav ekonomski rezon da bilo ko štedi u crnogorskim bankama.

"I vjerovatno bi odgovor bio negativan. Međutim, mnogo je različitih faktora za donošenje odluke onog ko deponuje sredstva, možda mu trenutno nijesu potrebna, možda nema gdje da ih čuva", kazao je Drecun.

On je podsjetio da su kamatne stope izuzetno niske u evropskim zemljama, uključujući centrale banaka koje kod nas imaju podružnice. Banke koje posluju na crnogorskom tržištu uglavnom nemaju problem sa izvorima sredstava, jer ukoliko nedostaje novca, onda ga one lako povuku iz evropskih centrala.

"S druge strane, majke tih banaka se na evropskom tržištu zadužuju za visinu EURIBOR-a koji je oko nula, a nekada i negativan, i sredstva su jeftina za majke, a kada se ona plasiraju kćerkama u Crnoj Gori, to rade uz stopu od tri do četiri odsto kamate. U suštini, ti izvori su veoma jeftini i zato banke nemaju potrebu da ovdje privlače depozite visokim kamatama. To opterećuje bilans uspjeha banaka, a menadžeri ne žele tako nešto zato što ima dovoljno izvora", saopštio je Drecun.