Foto: wikipedia

Svega nekoliko godina nakon NATO bombardovanja i pogroma 1999. godine, uslijedio je novi pogrom Srba na KiM. Povod za dvodnevno nasilje Albanaca bilo je utapanje trojice albanskih dječaka u Ibru, za šta su albanski mediji, prenoseći zapaljive izjave tamošnjih političara, okrivili Srbe.

Prema albanskoj verziji događaja, dječaci su se 16. marta utopili u rijeci, bježeći od ljudi iz srpskog sela Zupče koji su na njih pustili pse. To je tvrdio čelnik lokalne podružnice kosovskog Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda Halit Barani, ističući da je riječ o "napadu srpskih bandita".

Bijes Albanaca nije bilo u stanju da zauzda ni 19.000 pripadnika Kfora.

Od ranog jutra 17. marta krenuli su napadi na Srbe širom Kosova i Metohije: u Kosovskoj Mitrovici, Lipljanu, Obiliću, Zubinom Potoku, Lapljem selu, Čaglavici... Osim brojnih srpskih domova, rušene su i paljene srpske crkve i manastiri.

Prilikom nasilnih pokušaja Albanaca iz Južne Mitrovice da pređu glavni most na Ibru i obračunaju se sa Srbima, nastradali su 36-godišnja Jana Tučev, koja je ubijena na terasi svog doma i Borivoje Spasojević star 63 godine, koji je ubijen kod svog stana.

U Hramu Svetog Save u Beogradu služen je pomen žrtvama martovskog pogroma u AP Kosovo i Metohija 2004. godine. Pomen je služio vikarni episkop patrijarha Porfirija i Novobrdske eparhije Ilarion sa sveštenstvom hrama.

Osim crkvenih velikodostojnika pomenu su prisustvovali direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković i predstavnici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Pomenu su prisustvovala i djeca iz AP Kosovo i Metohija, iz Muzičke škole "Stevan Hristić" iz Stanišora i KUD "Jovan Kojić" iz Vrbovca, koja će učestvovati večeras na komemorativnoj akademiji u Narodnom pozorištu povodom obilježavanja Dana sjećanja na 17. mart 2004. godine.

Istog dana u večernjim satima iz Unmika su demantovali optužbe da su albanski dječaci stradali bježeći od Srba. Kako je rečeno, nasilje na Kosovu bilo je unaprijed planirano, a komandant Južnog krila NATO-a okarakterisao ga je kao etničko čišćenje.

Povređene su 954 osobe, među kojima 61 iz redova Kfora i 65 Unmikovih policajaca. Oko 150 Srba ozbiljno je povrijeđeno u svojim kućama. Zapaljeno još 90 aškalijskih kuća, kao i dvije albanske.

Protjerano je više od 4.000 Srba. Većina se, kao i oni protjerani 1999. godine, nikada nije vratila u svoje domove. Etnički je očišćeno šest gradova i devet sela.

Više od 800 objekata, uključujući 35 crkava i manastira, teško je oštećeno ili potpuno uništeno.

Prema procenama Unmika, u neredima je, na 33 lokacije, učestvovalo oko 60.000 Albanaca. Zapaljena su 72 vozila međunarodnih snaga.

Šezdesetak sati "visokog napona" na KiM okončano je pošto je NATO uputio pojačanja predvođena komandantom južnog krila te Alijanse, admiralom Gregorijem DŽonsonom.


Izvor: RTS