Žiri dvadeset devetog festivala „Grad teatar Budva“, koji je radio u sastavu: mr Božena Jelušić, profesorica književnosti i teorije medija, predsjednica, prof. dr Sonja Tomović Šundić, filozof i univerzitetski profesor i Ranko Pavićević, novinar, jednoglasno je donio odluku da nagrada 2015. godine pripadne pipovjedaču i pjesniku Zuvdiji Hodžiću. U obrazloženju odluke žirija se navodi: „Riječ je o autoru koji na temeljima tradicije, a u postmodernističkom maniru, spaja istočni i zapadni civilizacijski krug u potrazi za jedinstvenim smislom čovjekove egzistencije. U prozi Zuvdije Hodžića uočljivi su inovativni naratološki postupci, u kojima uporedo postoje elementi dokumentarnog i autobiografskog, istorijskog i mitskog, refleksi drevne i moderne literarne tradicije. Fragmentarnost njegove proze vuče korijene iz istočnjačke tradicije, kojoj duguje i potrebu da katkad posegne za hipertekstom kao “iluminacijom” djela. Citatnost i kolažiranje teksta stavljaju ga u kontekst evropske tradicije, a u južnoslovenskoj književnosti osobito uz nasljeđe Iva Andrića i Meše Selimovića. Stoga o Hodžićevom djelu takođe možemo govoriti kao o mudrosnoj prozi. Ukoliko bi se tražio jedinstveni hronotop Hodžićevih djela, bila bi to svakako granca, kako u geografskom tako i u simboličkom smislu: kao mjesto sukoba i susreta svijetova. Istrajno opredjeljenje za granicu kao za most i tačku spajanja potvrđuju njegovi junaci, porijeklom iz svih civilizacijskih, nacionalnih, jezičkih i religijskih krugova. Postmodernistički realizam Zuvdije Hodžića možemo odrediti i kao magijski realizam, kojim pisac sjedinjuje Mediteran, Balkan i mitsku prošlost. Njegov roman je pohvala mješovitosti i priča o potrazi za jednim i jedinstvenim stablom kojem svi ljudi pripadaju na uzanoj granici koja ih dijeli od rođenja do smrti. Na taj način on postaje istinski sljedbenik Stefana Mitrova Ljubiše i nagrade koja se po njemu imenuje.

Zuvdija Hodžić nije autor prebogatog opusa, ali je svako njegovo djelo antologijske vrijednosti i značaja za našu književnost. Zbog toga je Zuvdija Hodžić reprezentativni autor moderne crnogorske književnosti i kao takav, nezaobilazan je autor u crnogorskim gimnazijskim programima iz književnosti. To neprekidno generiše nova čitanja njegovih ostvarenja, kako iz ugla književne kritike tako i mlade čitalačke publike, koja na stranicama njgovih djela nalazi dokaze da humanističke vrijednosti literature mogu da ukinu granice i uspostave veze prihvatanja i razumijevanja među ljudima“.

Zuvdija Hodžić je rođen 1943. godine u Gusinju. Od 1962. godine živi u Titogradu, gdje radi kao novinar „Titogradske tribine”, a zatim u Domu omladine „Budo Tomović”. Završio je Filološki fakultet u Prištini. Obavljao je niz javnih poslova u domenu kulture, obrazovanja i društvene djelatnosti. U OEBS-ovoj „Školi za Rome” predavao je kulturu, književnost i tradiciju Roma. Potpredsjednik je SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, predsjednik Upravnog odbora Centra za iseljenike Crne Gore, glavni urednik časopisa „Kod”, urednik časopisa „Almanah”, čiji je jedan od osnivača i revije „Putovanja”. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika i Matice crnogorske od njihovog osnivanja. Generalni je sekretar Crnogorskog PEN centra. Ima status istaknutog stvaraoca u kulturi. Objavio je knjigu poezije „Na prvom konaku”, knjige pripovijedaka „Gluva zvona” i „Neko zove”, romane „Gusinjska godina” i „Davidova zvijezda”, knjigu putopisa i reportaža „Jedan dan života”, kao i veliki broj esejističkih tekstova iz književnosti i umjetnosti. Romani i knjige pripovjedaka objavljeni su mu na albanskom, a „Davidova zvijezda" i na poljskom, slovenačkom i italijanskom jeziku. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade, Nagrade oslobođenja Titograda, nagrade „Pero Ćamila Sijarića”, Nagrade oslobođenja Plava. Trostruki je pobjednik festivala mladih pjesnika Jugoslavije „Majska rukovanja”, pobjednik jugoslovenskog festivala poezije „Potkozjačke večeri” u Kumanovu, festivala u Nikšiću, Beogradu, dobitnik sedam prvih nagrada na republičkim i saveznim konkursima Savjeta omladine Crne Gore. Bavi se i likovnom djelatnošću – crtanjem i grafikom. Imao je više samostalnih izložbi. Objavio je monografije crteža i zapisa „Podgoricom starom” i „Otkrivanje zavičaja”.

Sa autorom razgovor vodi Božena Jelušić.