To je u intervjuu za PR Centar, povodom 15. marta Svjetskog dana prava potrošača kazao generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije, Jovo Rabrenović.

On je kazao da će novi Zakon o zaštiti potrošača početi da se primjenjuje 19. marta, da je obuhvatio dvije velike nove direktive, kao i da je promijenjen dobar dio značajnih nacionalnih odredbi.

„Izmjenama Zakona biće omogućeno da se odbori za rješavanje potrošačkih sporova formiraju ne samo, kao što je do sada bio slučaj, na nacionalnom nivou, u Privrednoj komori, već i da se formiraju na nivou udruženja trgovaca, nevladinog sektora, ili ukoliko je trgovac razgranat, da on u svojim objektima formira odbor, koji se finansira iz budžeta trgovca. Trgovac je dužan i da obezbjedi potpunu nezavisnost odboru koji rješava potrošačke sporove“, pojasnio je Rabrenović.

On je rekao da su odluke, koje tijelo za vansudsko rješavanje sporova donese, ukoliko su saglasni i potrošač i trgovac, obavezujuće i za jednu i za drugu stranu i da takav odbor omogućava potrošačima da na brži i efikasniji način rješavaju sporove.

„Takve izmjene se rade da bi se spriječio povećan broj tužbi i sudskih procesa koji donose dodatni trošak potrošačima i trgovcima i dodatno opterećuju sudove. Na ovaj način će to značajno biti umanjeno, a sve pod uslovom da potrošači budu aktivni i da budu istinski podnosili inicijative u odborima za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova“, pojasnio je Rabrenović.

Potrošačima na raspolaganju stoje i drugi instrumenti, a to su kako je rekao, podnošenje prigovora trgovcu, podnošenje potrošačke žalbe Upravi za inspekcijske poslove, agencijama koje su nadležne, kao i niz drugih mehanizama za zaštitu potrošačkih prava.

Bitna novina Zakona je, kako je kazao, izmjena u dijelu koji se odnosi na online kupovinu, odnosno kupovinu sa udaljenih mjesta, kupovinu preko interneta.

„Tu se daju dodatne mogućnosti potrošaču i on sada može u roku od 15 dana da proizvod koji je kupio na taj način, vrati trgovcu, dobije povrat novca, a da ne daje nikakvo posebno obrazloženje zbog čega je to uradio“, objasnio je Rabrenović.

On je kazao da je kupovina preko interneta veoma kompleksna, jer se proizvod kupuje, a da građani u potpunosti nemaju uvid u to šta kupuju.

Trgovci, kako je rekao, treba da budu svjesni da prilikom prodaje preko interneta, moraju dati potpuno istinite informacije potrošaču.

„Informacije ne smiju biti zavaravajuće, obmanjujuće, ne smiju biti informacije koje prenaglašavaju efekat i mogućnosti proizvoda. Trgovac je taj koji prvi treba da štiti potrošača, prodajući mu, u fer odnosu, isključivo proizvode i usluge koji u potpunosti ispunjavaju zahtjeve potrošača“, rekao je Rabrenović.

On je kazao da su izmijenjene i dorađene nacionalne odredbe i da je značajna izmjena ona koja se odnosi na uvođenje vještaka, prilikom nemogućnosti da inspektor utvrdi kako je došlo do nesaobraznosti proizvoda.

„Saobraznost je značajan instrument koji postoji i zakonska je to garancija od dvije godine za sve kupljene proizvode i usluge“, objasnio je Rabrenović.

Prema njegovim riječima, potrošač prvo podnosi prigovor trgovcu i u roku od osam dana treba da dobije dogovor, a ako ne dobije odgovor u roku od osam dana, „samim tim trgovac ulazi u jasnu sferu da bude kažnjen od hiljadu i po do tri hiljade eura zbog neodgovaranja u roku od osam dana“.

„U tom trenutku, ili ako je nezadovoljan odgovorom, potrošač podnosi žalbu inspekcijskim organima, a oni imaju rok koji je predviđen Zakonom i ukoliko je potrošač nezadovoljan odgovorom koji je dobio od inspekcijskog organa, on preko Inspekcije traži da se njegova žalba proslijedi Ministarstvu ekonomije, koje donosi određeno rješenje“, pojasnio je Rabrenović.

Ukoliko potrošač utvrdi da je proizvod nesaobrazan, odnosno da ne ispunjava funkcionalne namjene, da ne služi svrsi, on do isteka garancije od dvije godine, ima pravo da podnese prigovor.

„Samo je pitanje da li je u pitanju period od 90 dana kada apsolutno imate mogućnost da tražite povrat novca, ili zamjenu proizvoda, bez dodatnih iznošenje argumenata, ili se radi o kasnijoj fazi. Ali napominjem da se radi o periodu od dvije godine, a vi podnosite prigovor u trenutku kad sumnjate da proizvod nije saobrazan“, naveo je Rabrenović.

Za podnošenje prigovora, kako je ukazao, nije neophodno prilaganje računa.

„Dokaz o kupovini može biti bilo šta drugo, isječak prilikom plaćanja karticom, poruka o plaćanju, izvod iz banke, garantni list koji nam je dao trgovac prilikom kupovine proizvoda, ili prosto uvid u samu registar kasu trgovca. Jednostavno je dokazivanje kupovine određenog proizvoda kod trgovca“, kazao je Rabrenović.

Garancija koju daju trgovci, kako je rekao, ne može biti pola godine, godinu, godinu i i po.

„Zakon je propisao da je zakonska garancija dvije godine, nije važno da li smo kupili patike, mobilni telefon, automobil, li bilo šta drugo. Ako kupimo patike i poslije godinu se odlijepe, razdvoje, onda je jasno da se radi o nesaobraznom proizvodu, a ne o poizvodu koji je fizički oštećen. Ako smo kupili telefon, televizor, a imaju probleme u radu, radi se o nesaobraznom proizvodu i nevažno je da li se to pokazalo prvi, ili 701 dan“, pojasnio je Rabrenović.

Novim Zakonom o zaštiti potrošača, kako je rekao, predviđene su sankcije za trgovce koji ne vraćaju kusur od jednog, dva centa.

„Zbog problema koji potrošači kod nas svakodnevno imaju morali smo da uvedemo normu i da propišemo kaznu za trgovce, ukoliko ne budu vraćali potrošačima iznose u svim apoenima. Trgovac mora biti odgovoran za tako nešto, jer ako to ne radi znači da prisvaja naš novac. A sa druge strane potrošači moraju biti dovoljno svjesni i reagovati u takvim situacijama i tražiti od trgovca da im vrati novac. Ako to nije slučaj treba podnijeti potrošačku žalbu Inspekciji“, objasnio je Rabrenović.

Ukoliko trgovac ne vraća kusur u svim apoenima biće kažnjen, a iznosi su, kako je rekao, značajni za tu oblast i radi se o hiljadama eura.

„Potrošači moraju biti mnogo aktivniji i u tom dijelu i u svim ostalim situacijama kada smatraju da je njihovo pravo narušeno. Moraju reagovati. Najgore kod svih nas je da ne reagujemo, a da kasnije to komentarišemo. Moramo raditi protiv naše neaktivnosti, jer samo aktivan potrošač je zaštićem potrošač“, poručio je Rabrenović.

Intervju je dio projekta "Communicating EU accession and EU assistance in Montenegro III", kojeg finansira EU.