Foto: Opština Budva/printscreen

On je kazao da je međunarodni konkurs podstakao veliki broj timova iz Crne Gore i inostranstva, koji su pokušali da daju odgovore na pitanje uređenja budvanskog šetališta.

“To je relativno složen prostorni zadatak. Rađen je u dvije faze, a tako je i tekao proces žiriranja. Intencija raspisivača konkursa je bila ta da se pokuša obezbijediti postorno rješenje koje bi predstavljalo dugoročni osnov za uređenje ovog prostora, a koje bi trebalo uzeti u obzir i ono što su aktuelnosti iz neposrednog zaleđa budvanskog šetališta. Znači, sve ove ulazne podatke koje sagledavamo kroz nove kapacitete, nove sadržaje, nove gustine i novu fizionomiju Budve kao grada. Potreba je bila da se ponudi jednoobrazni vokabular i neka trasa za razvoj u sljedećih pedesetak godina. Sagledavajući pristigle radove, mislim da smo uspjeli napraviti selekciju kao što je to i uobičajeno u procesu žiriranja. Naravno, teško je imati ambiciju da se svi problemi Budve i budvanskog urbanizma i uređenja prostora koji su naširoko poznati mogu riješiti na budvanskom šetalištu, ali neki problemi se umnogom mogu ublažiti”, istakao je Gregović.

Kako je napomenuo, Luka nije bila dio projektnog zadatka, ali s obzirom na samu trasu šetališta, kompletan prostor nije bilo mogu tretirati a da se u obzir ne uzme i Luka.

“Prostor Luke teško se može otrgnuti iz konteksta i u tom smislu veći broj radova je dao i neke predloge za razvoj samog akvatorijuma i prostora Luke. Uglavnom, i prvonagrađeni rad i još nekoliko radova koji su bili bolje rangirani, čitav ovaj obuhvat tretirali su kroz tri ili četiri prostorne cjeline. Jedna je ova koju sam pomenuo i koja je u neposrednom kontaktu sa Starim gradom. Njoj pripada i prostor parka koji se nalazi u neposrednoj blizini i akvatorijum Luke ispred. Zatim, prostor plaže i zaleđa plaže, koji obuhvata najveći dio konkursnog obuhvata. I na kraju, prostor u neposrednom susjedstvu poluostrva Zavala. To su neke tipične zone unutar kojih su se kretali svi konkursni radovi. Za prvonagrađeni rad mogu reći da je on upravo na spoju i na vezi svih ovih zona pokušao dati odgovore koje su to nove zone intenzivnog javnog korišćenja, gdje su prostori za dodatne sadržaje javnog karaktera, uključujući i objekte javnog karatkera koji su neophodni Budvi”, kazao je član žirija.

On je objasnio da je kao kvalitetno prostorno rješenje posebno vrednovano proširenje postojeće plaže.

“Ne na račun akvatorijuma i mora, već na račun prostora koji se djelimično i sada u nekom neformalnom režimu koristi kao plaža, a na način da se za svo mnoštvo sadržaja prostor nađe u samom trupu šetališta. Tako da oni, ne remeteći protočnost samog šetališta i njegov dnevni i noćni režim funkcionisanja, mogu biti kvalitetan servis svih ovih plažnih sadržaja koji se nalaze ispred. Praktično, ocijenili smo da je to jedno rješenje koje nudi najbolji balans urbane higijene koja je neophodna ovom dijelu Budve, možda izrazitije nego nekim drugim”, naveo je Gregović.

Prema njegovim riječima, arhitekte su imale složen zadatak, ali podjednak izazov imaće i svi koji budu angažovani u realizaciji projekta.

“Realizacija bi, po mom sudu, morala teći u nekoliko faza. Ona će biti veoma zahtjevna i podrazumijevaće i pronalazak prave mjere i odnosa sa detaljnim urbanističkim planovima koji su sada ili koji će sjutra biti na snazi u neposrednom zaleđu šetališta. Znači, ovaj prostor je nemoguće otrgnuti od njegovog konteksta, on mora da ponudi prostorna rješenja koja će na realan i održiv način odreagovati na to šta je sadašnjost Budve. I, naravno, osim tih aspekata, realizaciju ovog posla mora pratiti adekvatna finansijska podrška. Ovo je prostor velikog obuhvata, jedna značajna investicija i tu je nesumnjivo i veliki rok koji je potreban da bi se na kvalitetan način ta ideja realizovala. Sa moje tačke gledišta i sa mojim trenutnim saznanjima, teško mogu dati pouzdan odgovor po pitanju rokova. Naravno, oni će zavisiti i od ekipiranosti, angažmana i lokalne i državne uprave. Ovo je sigurno projekat koji se nalazi u Budvi, ali je, na neki način, i od državnog značaja. Ukoliko se sve te okolnosti poklope i svi neophodni akteri na pravi način angažuju, mislim da se tek tada može pričati o rokovima”, zaključio je Gregović.

Podsjetimo, međunarodni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje šetališta zvanično je raspisan sredinom oktobra prošle, a rezultati su objavljeni u julu ove godine. Na konkurs je pristiglo preko 30 radova, a kao prvonagrađeni nagrađen je projekat autora „NORMOTIC FZE“ : Zoran Dmitrović, Abramović Nikola, Baković Daniel, Blagojević Nenad, Milutinović Marko, Uskoković Petar, Zaklanović Uroš.

Fonda za nagrade iznosio je 223 hiljade, a prvonagrađeno rješenje zavrijedilo je 90 hiljada eura.

U lokalnoj samoupravi rekonstrukcija šetališta predstavljena je kao projekat vijeka. Njegova vrijednost, kako je ranije ukazano, za sada je nepoznata. ali minimalna cijena procjenjuje se na 40 miliona eura.

Riječ je o zajedničkom projektu Opštine Budva, Morskog dobra i države Crne Gore.


M.S.