Nakon što je Komitet UNESCO-a u junu 2016. na bijenalnoj sjednici donio Odluku o zaštićenom području Kotora u kome je oštro kritikovano stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja ovog grada koje se nalazi na listi svjetske baštine, Crna Gora je odlučila da se posveti ovom izuzetno važnom pitanju. Kako je traženo, urađen je dokument kompleksnog naziva Procjena uticaja dosadašnjih i budućih zahvata unutar prirodnog i Kulturno-istorijskog područja Kotora na sveukupnu baštinu (Heritage Impact Assessment), odnosno HIA studija za Kotor. Izradio ga je Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore, uz partnersku podršku Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva kulture i Nacionalne komisija za UNESCO, a Vlada usvojila 10. novembra.

To je ujedno ključni dio izvještaja koji je Nacionalna komisija za UNESCO predala na zahtjev centrale te međunarodne organizacije, samo dan prije isteka roka, 30. novembra.
Portal Analitika ekskluzivno donosi izvode iz ovog izvještaja, koji je potpisala generalna sekretarka Nacionalne komisije za UNESCO Milica Nikolić.

- U julu ove godine, Ministarstvo kulture formiralo je radnu grupu koja je sastavila predložene amandmane. Njihov zadatak je da definišu finansijsku odgovornost svih učesnika u sistemu upravljanja zaštićenim prostorom Kotora, zatim daju adekvatna zakonska rješenja kako bi se zamijenile one odrednice koje ne doprinose procesu upravljanja, i kako bi se HIA studija definisala kao neophodno zakonsko sredstvo za očuvanje i upravljanje nasljeđem u ovoj oblasti, jer u sadašnjem zakonodavnom okviru nije prepoznat kao dio procedure. Amandmani su u finalnoj fazi u Vladinom Sekretarijatu za zakonodavstvo i očekuje se da uskoro budu usvojeni - precizira se u uvodnom dijelu.

U materijalu koji ima skoro 600 strana (bez HIA studije), dat je pregled svih aktivnosti preduzetih ove godine prema zahtjevima i preporukama UNESCO-a, te kao aneksi posebno navedeni dokumenti kojima Crna Gora potvrđuje učinjeno i namjeru da se konačno posveti zaštiti u skladu sa donešenim pravilima.
Aneksi su:
1. Akcioni plan za implementaciju Odluka o zaštićenom području Kotora koje je u Istambulu u julu 2016. godine donio Komitet UNESCO-a (usvojen 2. februara). Prema njegovim odredbama, Crna Gora je do 1. decembra bila u obavezi da dostavi: Studiju zaštite kulturnih dobara na područuju Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro, Studiju zaštite kulturnih dobara na području Prostornog plana i Urbanističkog plana Opštine Kotor, Urbanistički plan Opštine Kotor, HIA studije za planska dokumenta, te HIA studije za most Verige i lokalitete Kostanjica, Glavati - Prčanj i Morinj.
2. Odluka o amandmanu na Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro kojim se zabranjuje gradnja na prostoru prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje je na listi svjetske baštine od 1979. godine (usvojena 30. marta).
3. Odluka o amandmanu na Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro kojim se precizira da se zabrana gradnje ne odnosi na objekte za „renoviranje, održavanje i korišćenje legalno izgrađenih objekata u njihovim horizontalnim i vertikalnim dimenzijama, izgradnja objekata podzemne infrastrukture i za oblasti koje pokriva Urbanistički projekat Starog grada i Urbanistički projekat Perasta“ (usvojena 16. novembra).
4. Integralna Procjena uticaja dosadašnjih i budućih zahvata unutar prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na sveukupnu baštinu, odnosno HIA (Heritage Impact Assessment) studija ne nalazi se u okviru ovog zbirnog dokumenta, ali je navedena kao njegov sastavni dio (usvojena 10. novembra).
5. Odluka o određivanju članova Savjeta za upravljanje Prirodnim i kulturno-istorijskim regionom Kotora, koji od septembra čine: predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture Aleksandar Dajković, arhitekte Zorica Čuburić, Ilija Lalošević, Veljko Radulović i Aleksandra Kapetanović, prostorna planerka Ana Jovetić, arheolog Miloš Petrićević, konzervatorka-restauratorka Jasminka Grgurević i etnološkinja Danijela Đukić (imenovan 14. septembra).
6. Novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata (usvojen 30. septembra)
7. Siže Studije zaštite kulturne baštine za Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (iz septembra 2016.)
8. Studija zaštite kulturne baštine za potrebe pripreme Prostornog plana Opštine Kotor (usvojena 28. novembra).
Dat je decidan odgovor na sedam odluka o zaštićenom prostoru Kotora, koji je Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a donio prije godinu i po i dostavio ga našoj zemlji.

Tako je od Crne Gore odlučno traženo da završi formiranje i početak rada Savjeta za upravljanje, što je i učinjeno prvo formiranjem radne grupe na prijedlog Ministarstva kulture u julu ove godine koji će predložiti amandmane za „definisanje finansijske odgovornosti svih učesnika u sistemu upravljanja Kotorom“, kao i zakonska rješenja, te „HIA studiju definišu kao neophodno zakonsko sredstvo za očuvanje i upravljanje nasljeđem u ovoj oblasti“.
U skladu s tim je i odgovor na drugi zahtjev - da se „revidiraju i harmonizuju svi planski instrumenti“ prema smjernicama HIA studije, kako bi se izuzetna univerzalna vrijednost (OUV) zaštićenog regiona Kotora „razvijala na održiv, prihvatljiv i kompatibilan način“.

- HIA studija je od krucijalnog značaja za odgovarajuće upravljanje ovim područjem i predstavlja vodeće principe za državnu i lokalnu vlast za dalje prostorno planiranje. Država je spremna da obezbijedi sva potrebna pojašnjenja ovog dokumenta kako bi se njegov sadržaj dodatno unaprijedio prema sugestijama UNESCO-a - naveli su iz Nacionalnog komiteta za UNESCO.
Završena je i Studija zaštite kulturne baštine za Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro, što u UNESCO-u smatraju osnovom za definisanje zoniranja crnogorske obalne, a koji će, s druge strane, uzeti u obzir karakteristike zaštićenog područja Kotora i inkorporirati ih u sve postojeće i buduće planske dokumente.

Završetak HIA studije za most Verige, koji bi trebalo da bude osnova buduće regionalne saobraćajne strategije, takođe je jedan od koraka koje zatijeva UNESCO.

- Prema amandmanima na Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora koji će uskoro biti zvanično predloženi, rezultati HIA studija biće obavezujući za sve buduće građevinske projekte koji će se sprovoditi na ovom prostoru, a bazirani na preporukama Uprave za zaštitu kulturnih dobara - precizirano je u izvještaju.


U skladu sa odredbama Studije zaštite kulturne baštine za Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro, očekivalo se i donošenje Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kotor.
- Studija zaštite kulturnih dobara za Prostorno-urbanistički plan Opštine Kotor usvojena je 28. novembra i predstavlja bazični dokument za zaštitu kulturnog nasljeđa. U skladu s odredbama novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, Prostorno-urbanistički plan Opštine Kotor biće pripremljen do kraja 2018. godine. Ako Plan ne bude usvojen u ovom zakonom definisanom roku, na snagu će stupiti novi zakonodavni okvir. Krajnji rok za usvajanje novih zakonskih akata je tri godine. Ali, kako je prethodni dokument već pripremljen u formi predloga, očekuje se da će nadležne institucije poštovati prvi rok i kompletirati ga prije kraja naredne godine - stoji u odgovoru na zaključke Komiteta za svjetsku baštinu.
Zahtijevano je da se sprovede posebna, nezavisna HIA studija za turističke objekte u Glavatima (Prčanj), za koje je već usvojena Studija lokacije, te da isto treba učiniti i sa svim drugim planiranim, odobrenim i već započetim projektima, kako bi se odredio njihov uticaj na zaštićeno područje Kotora.

- Nakon usvajanja predloženih amandmana, a prema zaključcima HIA studije, biće sprovedena posebna HIA studija za ovaj projekat i proslijeđena UNESCO-u na dalju analizu - kaže se u izvještaju.

Prema dostavljenom izvještaju, obavezali smo se da ćemo svaku narednu plansku odluku koja se donosi u skladu sa HIA studijom dostaviti Savjetodavnim tijelima UNESCO-a na reviziju prije nego što bilo koja od njih bude sprovedena. To je potvrđeno i pomenutim amandmanima koji treba uskoro da budu usvojeni.
Na kraju, treba podsjetiti i na jednu od ključnih ocjena HIA studije.

- Na pitanje da li će se realizacijom važeće planske dokumentacije ugroziti atributi izuzetne univerzalne vrijednosti Prirodno i kulturno-istorijskog područja Kotora može se, nažalost, odgovoriti decidnim - DA. Ukoliko se realizuraju svi planovi koji su za prostor i zaštitnu buffer/tampon zonu (prostor cijelog Bokokotorskog zaliva - prim.a.) doneseni, atributi izuzetne univerzalne vrijednosti će se izmijeniti i biti veoma ugrožena, ako ne i devastirana u potpunosti - napominju članovi Stručnog tima HIA studije Arhitektonskog fakulteta iz Podgorice, na čijem je čelu bio dekan prof. dr Svetislav Popović, a među članovima inostrani ekspert prof. dr Dražen Arbutina i revident ICOMOS-a prof. dr Alesio Re.