Foto: Pixabay

Ovaj izvještaj, koji obuhvata zemlje širom svijeta, uključuje i Kosovo i Albaniju, ali situacija u Crnoj Gori izaziva posebnu zabrinutost.

Crna Gora je označena kao jedna od najgorih zemalja po pitanju pravilnog odlaganja otpada iz domaćinstava.


Ilustracija: The Lloyd’s Register Foundation World Risk Poll

Prema podacima iz izvještaja, nedostatak adekvatne infrastrukture, loša upravljačka politika i niska svijest građana doprinose ovom problemu.

Iako je mala zemlja, količina otpada po glavi stanovnika je značajna, a mnoge opštine nemaju organizovane sisteme za reciklažu ili odlaganje otpada na ekološki prihvatljiv način.

Jedan od ključnih problema s kojim se Crna Gora suočava jeste neodgovarajuće odlaganje otpada, koje ima ozbiljan uticaj na životnu sredinu. Otpad se često odlaže na ilegalnim deponijama ili se pali, što stvara dodatne probleme s emisijom štetnih gasova u atmosferu.

Zagađeni izvori vode, degradacija zemljišta i narušena flora i fauna dodatno pogoršavaju situaciju. Dugoročni uticaj na zdravlje građana, posebno u ruralnim područjima, postaje sve očigledniji s porastom respiratornih i drugih bolesti povezanih s lošim upravljanjem otpadom.

Iako su usvojene određene zakonske regulative u vezi sa zaštitom životne sredine, implementacija tih mjera ostaje izazov. Mnoge lokalne samouprave nemaju dovoljno resursa za efikasno sprovođenje postojećih propisa, a građani se često suočavaju s nedostatkom opcija za pravilno odlaganje otpada.

Uprkos međunarodnim inicijativama i programima, Crna Gora se suočava s ozbiljnim infrastrukturnim i administrativnim preprekama koje usporavaju napredak.


Ilustracija: The Lloyd’s Register Foundation World Risk Poll

Šta je rješenje?

Da bi Crna Gora krenula naprijed u rješavanju ovog problema, potrebna je kombinacija edukacije, infrastrukturalnih ulaganja i snažnije primjene zakona. Održivi sistemi za upravljanje otpadom, uključujući reciklažu i kompostiranje, moraju biti prioritet.

Takođe, građani moraju biti svjesni svog uticaja na životnu sredinu i ohrabreni da preuzmu aktivniju ulogu u reciklaži i smanjenju količine otpada. Uključivanje privatnog sektora, kroz javno-privatna partnerstva, moglo bi biti jedno od rješenja za unapređenje infrastrukture i servisnih kapaciteta.

Pored unutrašnjih reformi, regionalna saradnja s Albanijom i Kosovom, koji se suočavaju sa sličnim problemima, mogla bi donijeti određene koristi.

Razmjena iskustava, tehnologije i politika između ovih zemalja može pomoći u razvijanju efikasnijih sistema za upravljanje otpadom. Osim toga, zajedničke inicijative na nivou Balkana, uz podršku Evropske unije, mogle bi doprinijeti bržem rješavanju problema otpada u regionu.

Iako se Crna Gora suočava s ozbiljnim izazovima u oblasti upravljanja otpadom, postoji mogućnost da se uz prave korake i odlučnost postigne napredak.

Sveobuhvatna strategija, koja uključuje kako unutrašnje reforme, tako i regionalnu saradnju, može pomoći ovoj maloj zemlji da poboljša svoje ekološke standarde i zaštiti zdravlje svojih građana.