Posljedice rata u Ukrajini – cijene rekordne, kese sve praznije, a svijetu preti glad Foto: RTS

Italija godišnje troši oko 770.000 tona suncokretovog ulja, od čega uvozi čak 550.000 tona, 60 odsto iz Ukrajine.

Više od 70 odsto suncokretovog ulja u ovoj zemlji koristi se za potrebe prženja, majonez, sosove, namaze, keks, kao i druge proizvode koje Italijani svakodnevno kupuju.

No, s obzirom na nedostatak sirovina, logičan je porast cijena krajnjeg proizvoda.

Karlo Tampijeri, predsjednik "Asitola" i "Tampijeri" grupe, koja je jedan od najvećih italijanskih proizvođača suncokretovog ulja, izjavio je za medije da su potrošači uvidjeli da se cijena ulja povećala za više od 50 odsto u vrlo kratkom vremenu, što ih je neprijatno iznenadilo.

To znači i povećanje cijena ostalih proizvoda, te su cijene porasle kada je reč o skoro svim namirnicama.

Jedna od najvećih briga je i to što će u Ukrajini biti vrlo teško zasijati suncokret, kao i ostale žitarice u maju, te neće biti krajnjeg proizvoda naredne jeseni, odnosno kroz nekoliko mjeseci.

Proizvođači pokušavaju da nađu sirovine u Moldaviji, Rumuniji, Bugarskoj i Mađarskoj.

"Tampijeri" podsjeća i da semenje i đubrivo u Ukrajinu stižu iz Rusije, što više nije slučaj.

Povratak palminog ulja

I mada se do sada u reklamama u novinama i na televiziji, kada je riječ o prehrambenim proizvoda, isticalo da namirnice ne sadrže palmino ulje, sada mu se ponovo vraćaju ne bi li na taj način zamijenili suncokretovo ulje.

Pošto je Ukrajina najveći uzgajivač suncokreta na svijetu, za nekoliko sedmica će se potrošiti sve zalihe.

A Indonezija je 28. aprila zabranila izvoz palminog ulja – na taj način pokušava da smanji inflaciju, koja iznosi 40 odsto.


Indonezija zabranila izvoz palminog ulja Foto: RTS

Zato je cijena ulja od soje dostigla istorijski maksimum na berzi u Čikagu.

Još na početku ove godine, Indonezija je ograničila izvoz i odredila maksimum svojim stanovnicima kada je riječ o kupovini palminog ulja.

Rast cijena ulja

Sa rusko-ukrajinskim sukobom i krizom koja se tiče uzgajanja suncokreta, a samim tim i suncokretovog ulja, u Ukrajini koja ga je izvozila čitavom svijetu, došlo je do ogromnog rasta cijena svih drugih vrsta ulja.

U Italiji je cijena suncokretovog ulja prešla sa 1,46 evra po litru, na skoro tri eura.

U nekim zemljama Evropske unije i u Velikoj Britaniji, vlada je donijela odluku da ograniči dnevnu količinu kupovine tog ulja, što je danas slučaj i sa Italijom.

"Zabrana izvoza palminog ulja koju je uvela Indonezija zaista nas pogađa, jer su za nas oni strateško tržište što se tiče ovog proizvoda", izjavio je za dnevni list Republika predsjednik Federacije za prehranu (Federalimentare) Ivano Vakondio.

"Prvo je Mađarska blokirala izvoz žitarica, kao i Srbija, koja ne želi da izveze žitarice bogate bjelančevinama. I Rusija prijeti da zemljama koje joj nisu prijatelji, 'poput Italije', neće više izvoziti neophodne životne namirnice. To će nas mnogo pogoditi, uz ogromno povećanje cijena, tako da smo vrlo zabrinuti", istakao je Vakondio.

Mediji objašnjavaju da je nestašica biljnog ulja posljedica rusko-ukrajinskog sukoba, budući da je u tom dijelu Evrope 65 odsto (10 miliona tona) čitave globalne proizvodnje suncokretovog ulja.

Zato što Indonezija odbija da izveze ulje, cijene će se dramatično povećati.

Indija zabranila izvoz pšenice

Rat u Ukrajini je izazvao nestašicu žita, što može dovesti do krize. Cijena je 16. maja porasla 4,6 odsto. Takođe, porasla je i cijena mekog brašna za 5,48 odsto.

Indija, koja je najveći svjetski uzgajivač pšenice poslije Kine, donijla je odluku da zabrani izvoz pšenice, jer na taj način želi da zaštiti svoje stanovništvo.

Zapadnim zemljama prijeti prehrambena kriza kakva do sada nije zabilježena.

Indijski mediji su objasnili da su zbog ekstremno visokih temperatura manji prinosi pšenice, ispod 100 miliona tona.

Prije toga je Indija trebalo da isporuči 10 miliona tona inostranstvu. U aprilu je izvezla 1,4 miliona i potpisala je ugovore za još 1,5 miliona.

Proizvodnja pšenice u svijetu

U svijetu se proizvodi 749.467.531 tona pšenice svake godine. Kina je najveći proizvođač sa 131.696.392 tone godišnje, a Indija je na drugom mjestu sa 93.500.000 tona godišnje.

Na trećem mjestu je Rusija sa 73.294.568 tona, slijedi Amerika sa 62.859.050 tona, te Kanada sa 30.486.700. Italija je tek na 19. mjestu.

Kada je riječ o Ukrajini, 25 miliona tona pšenice je blokirano u silosima u Odesi i drugim lukama na Crnom moru.

Prije rata ova zemlja je izvozila 12 odsto od ukupne svjetske pšenice, 15 odsto kukuruza, te 50 odsto suncokretovog ulja.

Pedeset zemalja svijeta zavisi od uvoza iz Rusije i Ukrajine, između ostalih Eritreja, Somalija, Madagaskar, Tanzanija i Kongo, a 53 zemlje u Africi, zatim Sirija, Palestina i Irak su u punom jeku prehrambene krize.

Iz ovih razloga i cijena pirinča je porasla, na međunarodnom nivou za 21 odsto u posljednjih godinu dana. Najviše su poskupjele žitarice – 34 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, zatim mliječni proizvodi 24 odsto, šećer 22 odsto, meso 17 odsto i biljne masti 46 odsto.

Podaci upozoravaju na glad u svijetu

Prema podacima WFP-a, 276 miliona ljudi u čitavom svijetu se suočava sa glađu od početka 2022. godine.

Predviđa da će se taj broj uvećati za 47 miliona ljudi zbog rata u Ukrajini, a najviše će pogoditi Afriku.

"Alarm gladi" u svijetu je nešto o čemu je FAO izdao izvještaj prije nekoliko sedmica, s obzirom na ogroman porast cijena prehrambenih proizvoda.

"Globalni problem gladi imaćemo 2023. godine", izjavio je na konferenciji u Njujorku Dejvid Bizli, izvršni direktor Prehrambenog programa Ujedinjenih nacija, dodajući da je to posljedica klimatskih promjena i rata.

Cijene sirovina su premašile svaki rekord, dok su mjesec dana od početka rata u Ukrajini, cijene pšenice i kukuruza porasle 22 odsto i 20 odsto pored već visokih povećanja u toku 2021. godine.

Porast prehrambenih proizvoda, kao i porast cijena benzina, prema podacima WFP-a, dovode do povećanja operativnih troškova od 71 milion dolara mjesečno, što je ekvivalentno trošku obezbjeđivanja dnevnog obroka za skoro četiri miliona ljudi za mjesec dana, efektivno smanjujući sposobnost da odgovori na krizu gladi širom svijeta.



Izvor: RTS