Foto: portal RTV Budva
Naši sugrađani koji su zainteresovani za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni turizam u velikom broju prisustvovali su informativnoj kampanja saopštivši predloge bolje valorizacije potencijala Budve u toj sferi.
Predstavnice direktorata za ruralni razvoj i plaćanje resornog ministarstva su najavile da će prvi javni poziv biti objavljen krajem februara ili početkom marta, te objasnile osnovne i specifične kriterijume koje određeno gazdinstvo mora da zadovolji da bi se ostvarilo pravo na korišćenje sredstava iz EU fondova.
Za zainteresovane građane Budve upriličena je i prezentacija tokom koje je navedeno da za mjeru 7 IPARD III programa mogu konkurisati i poljoprivredna gazdinstva koja se bave uzgojem vinove loze i maslina na području ispod 600 metara nadmorske visine. Kako je pojašnjeno, za sektor vinogradarstva minimalna površina vinograda iznosi pola hektara, a zasada maslina 0,3 hektara.
Kao investicije u područjima ispod 600 metara nadmorske visine naznačeni su: izgradnja i/ili rekonstrukcija i opremanje sala za degustaciju i rekonstrukcija i/ili opremanje komplementarnih ugostiteljskih objekata.
Dio propozicija naišao je na neodobravanje većeg dijela prisutnih koji su napomenuli da na području Budve gotovo da ne postoje proizvođači u čijem su vlasništvu vinogradi od pola hektara površine, ali i da osim vinogradarstva i maslinarstva treba uzeti u obzir i uzgoj mandarine, pomorandže, drugog voća i cvijeća, kao i stočarstvo i proizvodnju sira.
Osim toga, poručeno je da je kada je IPARD u pitanju jug Crne Gore diskriminisan u odnosu na sjever zemlje.
Predstavnice Ministarstva poljoprivrede su u vezi sa tim navele da ti kriterijumi mogu biti korigovani, uz sugestiju da su proizvođačima iz Budve, koja nije prepoznata po razvoju poljoprivrede, na raspolaganju i sredstva iz agrobudžeta. Pojašnjeno je da IPARD program koriste uglavnom veći proizvođači, te da početnici treba da počnu razvoj ove djelatnosti najprije kroz agrobudžet. Ipak, ostavljen je prostor za sastanke sa predstavnicima Sekretarijata za privredu i zainteresovanim poljoprivrednicima u narednom periodu, kako bi se jasnije utvrdili resursi Budve koji bi mogli podstaći razvoj proizvodnje i ruralnog turizma.
Savjetnica u Direktoratu za ruralni razvoj resornog ministarstva, Milena Kotlica ocijenila je današnju raspravu konstruktivnom, istakavši da su voljni da pomognu građanima Budve koji su zainteresovani za poljoprivrednu proizvodnju.
Kotlica, Foto: portal RTV Budva
"Zaključak je bio da većina od danas prisutnih nisu registrovani poljoprivredni proizvođači, pa smo krenuli korak po korak. Prezentovano je i to šta Ministarstvo u narednom periodu planira, koji javni pozivi će biti objavljeni. Oni će u ovom periodu da se prijave i da se registruju kao poljoprivredni proizvođači i da pokrenu svoju poljoprivrednu proizvodnju. Sve to će moći kroz nacionalnu podršku. IPARD program se više odnosi na već oformljena gazdinstva sa većom proizvodnjom. Mi smo željeli ovim javnim pozivom za Mjeru 7 da oni koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom prošire svoje gazdinstvo u razvoju poslovanja, u smislu da neko ko se već bavi poljoprivredom sada kroz turizam može svoje proizvode da predstavi i plasira, a da turisti mogu da koriste i njihove smještajne kapacitet", navela je Kotlica.
Info sesiji je prisustvovao i sugrađanin Nikola Buzdovan koji je izjavio da je ruralni dio primorskih krajeva diskriminisan iz razloga što, kako je naveo, sve subvencije važe za ruralni dio iznad 600 metara.
Buzdovan, Foto: portal RTV Budva
"Mi se nalazimo u Budvi i naša sela se nalaze ispod 600 metara, a danas smo mogli čuti šta je to što oni podržavaju na toj nadmorskoj visini. Grubo ću se izraziti, to je jedan veoma mali dio u odnosu na subvencije iznad 600 metara. Dakle, ne možemo diskriminisati ljude sa primorja i na taj način razvijati državu i ruralni turizam i ruralnu konkurentnost. Evo, tu je primjer susjedne Hrvatske koja izvanredno stimuliše sve ispod 600 metara. Tako da ne vidim zašto zapravo postoji ovo svrstavanje. To treba da se revidira, kako bismo prave vrijednosti ruralnih djelova naše države podsticali na pravi način", kazao je on.
Podsjetimo, kroz sprovođenje IPARD III programa crnogorskim poljoprivrednicima biće dostupno ukupno 81.975.947 eura bespovratnih sredstava, od čega EU sredstva čine 63.000.000 eura (62% više u odnosu na prethodni IPARD II program), a nacionalno kofinansiranje iznosi 18.975.947 eura. Uz doprinos korisnika, sprovođenjem IPARD III programa biće investirano oko 128 miliona eura u crnogorsku poljoprivredu.
IPARD program obuhvata vremenski period od 2021. do 2027. godine.
M.S.