Ilustracija, Foto: Pixabay

CdM je prije 20-ak dana pitao Ministarstvo da li preduzimaju konkretne korake nakon što se stanovnici sela na sjeveru obratili medijima i naveli da im medvjedi rave konkretnu štetu, ali i da su uplašeni za sebe i svoje porodice, te za stoku na svojim imanjima.

Iz MPŠV odgovorno je, na pitanja CdM-a prije nekoliko dana, u kojima se navodi da od korisnika lovišta, koji su u zakonskoj obavezi da utvrđuju i prate brojno stanje divljači, redovno dobija podatke o brojnosti svih vrsta divljači za sva lovišta u Crnoj Gori (na prostorima nacionalnih parkova nijesu ustanovljena lovišta), pa tako i medvjeda.

“Ti podaci pokazuju da Crna Gora ima populaciju medvjeda, sa veoma dobrim protokom gena, na nivou procijenjenog optimalnog kapaciteta”, kazali su iz resora na čijem čelu je Vladimir Joković.

To je, napominju, konstatovano i u Planu gazdovanja mrkim medvjedom, koji je na predlog ovog Ministarstva, Vlada donijela u junu ove godine.

“Ovaj Plan daje osnovne smjernice gazdovanja populacijom mrkog medvjeda u Crnoj Gori, utemeljene na prihvaćenim međunarodnim konvencijama i sporazumima. U cilju sprovođenja tog plana, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u obavezi da jednom godišnje pripremi i Vladi dostavi akcioni plan najznačajnijih mjera i aktivnosti gazdovanja medvjedom. Akcioni plan za 2025. godinu, biće donijet u prvom kvartalu 2025. godine”, istakli su iz ovog resora.

Od konkretnih poteza iz MPŠV navode da će se pripremiti i odgovarajući protokol za postupanje članova Interventnog tima, koji je ovo Ministastvo obrazovalo u cilju sprovođenja Planova gazdovanja i Akcionih planova za mrkog medvjeda.

“Zadatak ovog tima je i brzo rješavanje zadataka vezanih za sprovođenje pomenutih planova, a naročito u slučaju potrebe rješavanja hitnih i neželjenih situacija na terenu, kao što su pojava problematičnih jedinki opasnih po ljude, stoku i drugu imovinu, pojava neuobičajenih šteta, nezgoda ili smrti jedinki, potreba zaplašivanja jedinki, premještanje, označavanje, smještanje u zatočeništvo i sl., pomaganje jedinkama u nevolji (npr. zamka krivolovca, pad u bunar i sl.), saradnja sa lokalnim stanovništvom, korisnikom lovišta, upravljačem zaštićenog područja itd”, zaključuju u izjavi za CdM iz MPŠV.