Foto: arhiva

Ovo vodoizvorište, sa kojeg se napaja šest primorskih opština, jedno je od 150 krasnih vrela u svijetu, prepoznato od Svjetske hidrogeološke organizacije i to, prema njegovim riječima, treba da bude dodatni podstrek da sačuvamo.

Ćulafić naglašava i da se eksploatacija vrši u neposrednoj zoni sanitarne zaštite.

"Regionalni vodovod godinama šalje dopise svim relevantnim institucijama, komunalnoj policiji da se taj problem nekako zaustavi, da se stane na kraj tome. Vodoizvorište Bolje sestre jedno je od 150 karsnih vrela u svijetu koje su prepoznate od strane svjetske hidrogeološke organizacije i to treba da nam bude dodatni podstrek da sačuvamo i da se na mnogo ozbiljniji način odnosimo prema ovom resursu, a da ne pominjem značaj vodoizvorišta Bolje sestre za turizam, za vodosnabdijevanje crnogorskog primorja", pojašnjava Ćulafić, u razgovoru za Portal RTCG.


On napominje da za sada nema bojazni da vodoizvoriše u potpunosti presuši, ali je neminovno da vodu isporučuje na ivici održivosti.

"Prije dvije godine sreća u nesreći je bila pandemija koronavirusa pa nijesmo imali dovoljan broj turista i dovoljnu potražnju za vodom. Ove godine bilo je na samoj granici. Nije problem sad poslije kiša, i tokom jeseni i zime ali tad je mnogo manja potražnja za vodom. Problem je glavna turistička sezona koja se poklapa sa deficitom padavina, sa visokom temperaturom koja dozvoljava veliko isparavanje sa vodenih površina, ne samo sa vodoizvorišta nego sa svih akumulacija, kao što je basen Malog Blata. To se sve negativno odražava i izaziva negativne posledice", objašnjava Ćulafić.

Po njegovim riječima, država mora definitivno a ne deklarativno da preduzme korake da se zabrani eksploatacija pijeska i šljunka.

"Da se potrudi da sve svoje mehanizme i sisteme stavi u tu svrhu, da se jednom za svagda zaustavi kopanje i bilo kakvi zahvati u zoni Grbavaca i u prostoru koji gravitira Boljim sestrama", kazao je on uz napomenu da bi nastavak trenda smanjenja izdašnosti bio poguban.

Poručuje da je neophodno preduzeti određene korake da se energija rijeke Morače umiri, i da se spriječi dalje produbljivanje korita koje je već narušeno kopanjem.

"Prva varijanta je da se pokuša sa sanacijom sa nekim branama ili pravljenjem određenih ustava na Morači, upravo u ovoj zoni nekontrolisane eksploatacije pijeska i šljunka, da se nekako ta energija rijeke malo umiri, da ne produbljuje svojim radom. Da pokušamo tim branama da saniramo te pojave, da polako počne da se izdiže taj nivo", naveo je Ćulafić.

On napominje da su studije rađene prilikom istraživanja lokacije za buduće vodoizvorište za crnogorsko primorje pokazale da je kota ispod koje ne bi smjelo da se radi ništa u zoni Grbavcaca i Morače 10.

"Ako vam da je sad otprilike na 4,80 možete da vidite koja je to prostorna dimenzija koja je narušena", saopštio je Ćulafić.

Ćulafić naglašava da se moraju imati u vidu turističke predikcije kojima se najavljuje sve veći broj turista, gradnja velikih hotela, što vodoizvorište teško može ispratiti ukoliko se nastavi negativan trend.

"Jedno od rješenja, koje bi bilo najmanje popularno, to je da se prečisti i filtrira voda iz Malog Blata. Jer ipak je ovo izuzetnog kvaliteta, karsna izdan koja je po mnogo čemu specifična, ali u krajnjem slučaju, moralo bi da se uđe u to", kazao je Ćulafić.

Međutim, podvlači da je prioritetno da se država ozbiljnije pozabavi prostorom Grbavaca i koritom Morače.

Vujisić: Država da dokaže da je jača od građevinske mafije

Istu poruku šalje i ekološki aktivista Vuk Vujisić, koji naglašava da država mora da pokaže političku volju i da dokaže da je jača od građevinske mafije.

"Pozivam sve nadležne i resorne ministre da konačno podvuku crtu, i da se izbore sa pljačkom ovog državnog resursa, i da se izbore sa građevinskom mafijom. Neophopdno je konfiskovati mašine koje se zateknu na državnom zemljištu, i da se konačno zaštiti državna imovina. Ukoliko do toga ne dođe jasno je da je država slabija od građevinske mafije, da ne postoji politička volja da se ovaj problem riješi", kazao je Vujisić.

On ukazuje da će nelegalna eksploatacija šljunka sa državnih parcela na obali Morače, osim devastacije Morače, Grbavaca i Skadarskog jezera dovesti do situacije da Regionalni vodovod već sledeće godine neće imati mogućnosti da snabdijeva primorske opštine.

"A samim tim dovešćete u pitanje sami špic turističke sezone, od koje prihodujemo skopro milijardu eura. Dakle, ovim poslovima, osim što se pljačka država i devastira životna sredina može doći do toga da ugrozimo i finansijsku stabilnost naše zemlje", upozorava Vujisić.