Umjetnik će se predstaviti sa 30 radova u kombinovanoj tehnici na papiru, ulje na platnu, kolažu i grafikama.

Tekst za katalog je pisala mr Aleksandra Vuković koja će i otvoriti izložbu.

Izložba će se moći pogledati do 15.jula.

BIOGRAFIJA:
Pero Nikčević je rođen 1951. godine u Stubici kod Nikšića. Pedagošku akademiju, likovni odsjek završio je u Beogradu 1975.godine. U periodu 1976-77.godine živi u Parizu kao stipendista francuske vlade. Godine 1979. ponovo boravi u Parizu, a potom na kraćem studijskom putovanju u Americi.
Od 1981. do 1984.godine živi u manastiru Reževići kod Budve, kao slikar-isposnik zatim narednih godina živi u Belgiji i Francuskoj, 1987 godine odlazi u Pariz gdje živi do danas. Bavi se crtežom, slikarstvom, skulpturom, keramikom i kolažom. Nikčević tokom četiri decenije profesionalne karijere nije zapostavio nijednu od klasičnih tema: portret, pejzaž, akt, svijet životinja i posebno kompleksne kompozicije u kojima su ujedinjeni elementi realnosti, imaginacije i fantazije - manjeg, srednjeg i velikog formata. Po prvi put izlaže novim likovnim jezikom za kojim je tragao još od mladih dana, skoncentrisan samo na portret zanosne žene.

...“Pero Nikčević stvara ženu. Jednu jedinu u više oblika, tačno onoliko ih život ima. Jedinstvenu ženu koju oživljava, poput Pigmeliona, svim znanim tehnikama. Naseli je bojom, sjećanjem zavičaja (kod Nikčevića je svaki pokret i dah izvoran) i onda kičicom nasrće na stvoreno, zamahuje iz dna svoga biča, ustrptalo i nemirno, pa mu lik sa platna najednom odgovori glasom stoljeća. I pred nama je ne samo bezbrižna Parižanka ili neka druga dama savremena, nego i žena egipatska, dostojanstvena Nefertiti koja se upisuje u kod stvaranja žene iz rebra primarnoga Nikčevićevog talenta. Perov bi se opus mogao označiti kao palimpsest, novo iščitavanje „ženskog“ na talozima istorijskoga, a katkad i alhemičarskog iskustva. Ovo djelo, cjelovito kao zlato, jer nije samo crtež, kolaž, slika, već riječ, gest, igra, svjedoči o umjetniku koji nesvjestan svoje jurodivosti proriče novi pravac crnogorskoj umjetnosti“... tekst iz kataloga-Aleksandra Vuković