Foto: Arhiva, Pixabay

Kako se većina ljudi, ipak, od vrućine ne može sakriti, jer neke svakodnevne obaveze ni jako sunce ne može da zaustavi, ali stučnjaci imaju savjete kako da što lakše preživite toplotni talas.

Izbjegavajte izlaske u najtoplijem dijelu dana ukoliko je moguće

Ljekari upozoravaju da su na velikim vrućinama prvi na udaru krvni sudovi jer se šire, a posljedica toga je pad krvnog pritiska, što može biti prečica za infarkt i šlog. Zato, nastojte da ne boravite na suncu u najtoplijem dijelu dana, između 11 i 17 časova.

Ukoliko, ipak, ne možete da priuštite ostanak kod kuće u to vrijeme, obavezno sa sobom uvijek nosite flašicu vode.

Važno je zaštititi se od sunčanice i UV zračenja tako što ćete prije svakog izlaska nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom, nositi šešir sa širokim obodom ili kačket i naočare za sunce.

Birajte laganu odjeću

Sigurno da tokom ljeta nećete birati toplu već laganu garderobu, ali treba znati da su neki materijali pogodniji od drugih.

Prirodni materijali poput lana i pamuka svijetlih boja najbolje reflektuju sunčeve zrake i omogućavaju da koža slobodno diše.

Takođe, važno je da odjeća bude udobna, jer uska odeća ometa cirkulaciju. Pokušajte da izbjegnete tkanine od teksasa, poliestera i sintetičkih materijala.

Pijte dovoljno tečnosti

Već smo pomenuli da je flašica vode obavezna ukoliko izlazite napolje u natoplijem periodu, ali unos tečnosti važan je tokom cijelog dana. To se najprije odnosi na negaziranu vodu i napitke koji sadrže minerale. Čaj, cijeđeni sokovi, limunada i, naravno, voda su preporuka stručnjaka.

Kada je o vodi riječ, savjet je da se pije i kada niste žedni, najmanje oko dvije litre dnevno.

Trebalo bi izbjegavati alkohol, energetska i slatka pića, kao i sve napitke na bazi kofeina. Znamo da je kafa omiljeni napitak većini i da je teško odreći je se, ali kafa je jak diuretik, podstiče izlučivanje tečnosti iz organizma, pa ako pretjerate sa ispijanjem u vrelim ljetnjim danima može doći do dehidratacije.

Previše rashlađeni napici ili sa ledom, takođe, nisu dobro rješenje. Stručnjaci navode da čaša ledenog napitka, u prvih 15 do 20 minuta od unošenja može dovesti do efekta hlađenja.

Birajte voće i povrće

Oružje protiv vrelih temperatura može biti i dobar izbor namirnica. Za vrijeme ljetnjih vrućina prednost treba dati hrani koja sadrži manje masnoća poput mesa, ribe, povrća i voća.

Dinja, lubenica, paprika, mladi kupus, limun, pomorandže, paradajz, primjeri su namirnica koje imaju visoku nutritivnu vrijednost, a mogu da nas dobro rashlade, savjetuju nutricionisti.

Hroničnim bolesnicima savjetuje se umjerena ishrana, uz dovoljne količine vitamina i minerala.

U vrelim danima dobro dođe sladoled, ali umjereno

Kada je riječ o omiljenoj ljetnjoj poslastici mnogih – sladoledu, treba ga konzumirati u manjim količinama, upozoravaju stručnjaci. Sladoled je hranljiv, ali sadrži dosta aditiva i aroma, kao i veliki broj kalorija.

Rashladite prostorije, ali oprezno

Od štetnih sunčevih zraka treba zaštititi i prostorije u kojima boravite. U svom domu možete spustiti roletne ili navući zavjese za vrijeme toplih sati kako biste zadržali hlad.

Zatvaranjem prozora za vrijeme najveće vrućine sprečićete ulazak toplog vazduha, dok kada je vazduh svežiji, u jutarnjim i večernjim satima, prozore treba otvoriti.

Boravak u klimatizovanom prostoru jeste dobra opcija, ali treba biti na oprezu. Klima-uređaj bi trebalo podesiti tako da razlika između spoljašne i temperature hlađene prostorije ne bude veća od sedam stepeni. Nagli prelazak iz pretjerano klimatizovanog stana ili automobila na spoljašnjih 35 ili više stepeni nosi opasnost od toplotnog udara, upozoravaju ljekari.

Vozači koji u automobilima nemaju klima uređaj, neophodno je da provjetre vozilo nekoliko minuta prije ulaska, naročito ukoliko je stajao na suncu.

Ne ostavljajte djecu i ljubimce u automobilu

Kada smo kod vozača, na kraju poseban apel upućen je upravo njima – nikada ne ostavljajte dijete ili ljubimca unutar automobila parkiranog na suncu. Djeca su osetljiva na ekstremne temperature, pa se mogu pregrijati tri do pet puta brže nego odrasle osobe.

Pored ovih savjeta i upozorenja podsjetnik je da redovno obilazimo naše bake i deke, starije komšije kojima toplotni talas vjerovatno najteže pada i pomognemo im koliko je u našoj moći u vidu, na primer, kupovine namirnica i drugih potrebština.

(RTS)